Ujedinjeni Arapski Emirati izveli su desetine zračnih napada na Iran tokom izraelsko-američkog rata protiv Islamske Republike, navodi se u izvještaju The Wall Street Journala (WSJ).
Pozivajući se na osobe upoznate s tim, WSJ navodi da su UAE pokrenuli napade od prvih dana sukoba i nastavili operacije čak i nakon što je u aprilu objavljen prekid vatre.
U spomenutom izvještaju se sugerira da je Abu Dhabi učinkovito djelovao uz SAD i Izrael kao treći sudionik u vojnoj kampanji.
Napadi su navodno koordinirani s Washingtonom i Izraelom, koji su pružali obavještajnu podršku. Mete su uključivale lokacije na otocima Qeshm i Abu Musa u Hormuškom tjesnacu, Bandar Abbas, rafineriju nafte na otoku Lavan i petrohemijski kompleks Asaluyeh.
Nekoliko napada pogodilo je iransku energetsku infrastrukturu. Jedan napad na kompleks Asaluyeh, navodno izveden u koordinaciji s Izraelom, izazvao je međunarodni potaknuo Washington da pozove Izrael da zaustavi napade na energetska postrojenja.
Prije sukoba, zaljevske države su izjavljivale da neće dopustiti korištenje svojih teritorija ili zračnog prostora za vojne akcije protiv Irana. Izvještaj WSJ-a, međutim, sugerira da je Abu Dhabi napustio to stajalište odmah na početku rata.
Iran je odgovorio gađanjem zaljevskih gradova, zračnih luka i energetske infrastrukture projektilima i dronovima u pokušaju da poveća cijenu kampanje. UAE je pretrpio najveći dio tih napada, Iran je gađao Emirate sa više od 2.800 projektila i dronova.
WSJ dalje navodi da je umiješanost UAE-a produbila podjele među arapskim zaljevskim državama.
Saudijska Arabija se početkom aprila žalila SAD-u da emiratski napadi riskiraju iransku odmazdu protiv regionalnih energetskih postrojenja, potencijalno poremećujući tržišta nafte i ugrožavajući globalnu ekonomiju.
Saudijski dužnosnici navodno su vršili pritisak na Washington da pritisne Abu Dhabi da zaustavi vojne operacije i umjesto toga podrži diplomatske napore.
Sukob je također razotkrio napetosti između zaljevskih čelnika. Zaljevski dužnosnici koje citiraju novine rekli su da je predsjednik UAE-a šeik Mohamed bin Zayed postao frustriran saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom nakon što se Rijad odbio pridružiti koordiniranoj vojnoj akciji protiv Irana.
Razmjere odmazde potresle su ekonomiju UAE-a, poremetivši zračni promet, smanjivši prihode od turizma i uzdrmavši tržište nekretnina. Kompanije su najavile privremene otkaze i otpuštanja jer se posljedice šire na ključne sektore.
Više od 120 milijardi dolara izbrisano je iz tržišne kapitalizacije na berzama u Dubaiju i Abu Dhabiju do kraja aprila, dok je otkazano više od 18.400 letova.
