utorak, 9. august 2022 / 11. muharrem 1444

SAFF

U svom romanu ”Hadži Murat”, Tolstoj veliča muslimanski otpor tiraniji 

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

Piše: dr. Sulejman Salih / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Naša (muslimanska) povijest obiluje stranicama slave i otpora ugnjetavanju, kolonijalizmu i tiraniji, čije razotkrivanje i upoznavanje može doprinijeti otvaranju novih horizonata u izgradnji budućnosti.

Znanje je najvažnije oružje koje se može upotrijebiti u odupiranju potčinjenosti, puzavosti, slabosti i klonulosti, stoga se učenjaci i istraživači moraju organizirano truditi otkriti povijest islamskog ummeta sa sveobuhvatnom vizijom koja nadilazi granice stvorene kolonijalizmom.

Povijest otpora muslimana na Kavkazu protiv ruskog kolonijalizma može nam ponuditi mnoge pouke, objasniti uzroke poraza i pobjeda, mada je, nažalost, vrlo malo izvora o borbi kavkaskih muslimana protiv ruskog kolonijalizma.

Stoga sam pribjegao ruskoj književnosti, gdje je roman ”Hadži Murat”, velikog ruskog književnika Lava Tolstoja, jedan od najljepših romana koji oslikava borbu i herojstvo muslimana Kavkaza, i koji čovječanstvu nudi model za otpor tiraniji i kolonijalizmu, a koji može doprinijeti izgradnji budućnosti temeljene na pravdi i slobodi.

Lav Nikolajevič Tolstoj je najvažniji stub ruske književnosti i najkreativniji ruski pisac koji je bio u stanju prikazati ljudski život sa svim njegovim proturječnostima, tugama i tragedijama. Mnogi njegovi romani su stekli svjetsku slavu, a najvažniji od njih su svakako ”Rat i mir” i ”Ana Karenjina”. Međutim, njegov roman “Hadži Murat” ostao je prilično nepoznat, iako je, kako se navodi u nekim predanjima, prije smrti Tolstoj svom prijatelju rekao da ga smatra svojim najvećim romanom.

Protiv carske tiranije

Muslimani Kavkaza uspjeli su se oduprijeti ruskoj carskoj tiraniji od 1830. do 1859. pod vođstvom šejha Šamila. A Lav Tolstoj je uspio naslikati realističnu sliku ruskog cara Nikole I u svekolikoj njegovoj tiraniji. To je specifična slika u povijesti koja nudi čudnu definiciju čovjeka, a to je da je život svakog građanina u Rusiji vrijedan samo u razdoblju u kojem mu car dopusti da razgovara s njim, a ako car odbije razgovor s nekim građaninom, njegov život gubi smisao i njegova krv postaje dopuštena. Carski vojnici su razumjeli i primijenili ovu formulu. Ako bi car prestao razgovarati s nekom osobom, njegov život bi bio gotov.

Čudna je to i nesvakidašnja formula za određivanje vrijednosti čovjeka, ali je jasno da su mnogi tirani od Nikole I naučili oholost i bahatost nad ljudima, te gledanje s prezirom na ljudske živote.

Nikola I je također bio primjer korupcije, jer je novac carstva koristio u rasipništvu, raspojasanosti i za zadovoljenje svojih želja i strasti, te za gradnju palača, dok su narodi Rusije živjeli u teškom stanju, siromaštvu i bijedi.

Stoga je bilo prirodno da se Tolstoj, ljubitelj slobode i njezin tvrdoglavi branitelj, uputi na planine Kavkaza, gdje muslimani pružaju otpor tiraninu Nikoli I i njegovoj ruskoj vojsci, te da veliča muslimane i njihov otpor. Jer, i ako su poraženi pred grubom silom, dovoljno im je da budu ponosni, slavljeni i počašćeni što su se borili protiv tiranije i okupacije, i što su branili svoju zemlju do smrti.

Srca koja vole slobodu

Dakle, bilo je prirodno da Tolstoj ode na Kavkaz kako bi veličao život muslimana koji se temeljio na ponosu svojim islamskim načelima, u odnosu na život Rusa koji se temelji na korupciji i utapanju u požude, te da pronađe biografiju Hadži Murata – koja je realna priča – a koja je privukla Tolstojevo slobodarsko pero da je prikaže i opiše. To je život vrijedan detaljnog čitanja i ljudsko iskustvo dostojno prenošenja i pripovijedanja.

U planinama Kavkaza, šejh Šamil i jedan od njegovih komandanata, Hadži Murat, uspjeli su predvoditi muslimane u otporu dugi niz godina i uspjeli su ostvariti pobjede nad ruskom vojskom.

Međutim, heroji se ne bi trebali zadovoljiti pisanjem svojih biografija i pobjeda koje su ostvarili.

Stoga je pero slobodoumnog pisca Tolstoja zabilježilo ljudska osjećanja koja izviru iz srcâ koja vole slobodu.

Ali zašto je Tolstoj odabrao lik Hadži Murata da ga prikaže u romanu koji je smatrao najvažnijim romanom koji je napisao u svom životu? Odgovor na ovo pitanje zahtijeva kritičko čitanje romana kako bi se otkrilo šta je to bilo kod Hadži Murata što je otvorilo Tolstojevo srce i potaknulo njegovu maštu.

Cvijeće koje nisu mogli uništiti točkovi tiranije

Tolstoj je ponudio izvanredan opis sredine u kojoj je živio Hadži Murat, pa je svoj roman započeo opisivanjem cvijeća (čička) koje se pojavljuje na, za njega, odgovarajućem mjestu. Ovo cvijeće se odlučno odupire iščupavanju i u otporu je tajna njegove ljepote. Točkovi vozila prelazili su preko cvijeća i gazili ga, ali cvijeće se iznova dizalo i uspravljalo.

Tako je Tolstoj od početka predstavljao svoje simbole. Ovo cvijeće odolijevalo je iščupavanju iz korijena, a cvjetovi koji su se iznova dizali i oživljavali, nakon što su ih točkovi vozila zgazili, bili su oni koji su Tolstoja podsjetili na Hadži Murata kojeg je upoznao 1851. godine. Pouka je jasna od početka: cvijeće će ustati i uspraviti se čak i ako ga točkovi zgaze.

Šta da radim sa slobodom?

Tolstoj u ovom romanu prikazuje i život ruskih vojnika u vojsci tiranina Nikole I, i kako on podsjeća na život robova, kada jedan od tih vojnika kaže svom kolegi: ”Moj gospodar mi je obećao da će me osloboditi po povratku s Kavkaza, ali kuda ću sa svojom slobodom?! Živjet ću kao pas!”

Ova fraza je šokantna i okrutna, ali je istinita. Robovi dospiju u fazu u kojoj preferiraju ropstvo iz straha da će snositi odgovornost za slobodu i platiti cijenu za to. Ovaj vojnik u vojsci cara Nikole I, boji se živjeti kao pas ako dobije svoju slobodu, a to je logika onih koji mrze promjene i koji preferiraju mirovanje i tzv. sigurnost, čak i ako je ona u znaku ropstva i pokoravanja tiraniji. Ovakvi su glavni faktor u pokoravanju i potčinjavanju naroda, jer služe tiraninu i podižu u narodu strah od slobode.

U knjizi jedan ruski komandant priznaje herojstvo Hadži Murata i njegovu vojnu genijalnost, opisujući ga kao velikog čovjeka, koji, da je rođen u Evropi, bio bi drugi Napoleon. Ovakva analogija je rezultat divljenja ovog ruskog komandanta koji se obrazovao u Francuskoj u vrijeme Napoleona.

Međutim, ovo priznanje stiglo je nakon predaje Hadži Murata, Rusima, a predaja je bila najveća pobjeda koju su Rusi ostvarili nad kavkaskim otporom, koji je trajao desetljećima i koji je ostvario veličanstvene pobjede.

No, ako se Hadži Murat predao Rusima, šejh Šamil se nastavio boriti protiv njih i ostvarivati ​​pobjede. Rusi su uspjeli prevariti muslimane na Kavkazu, ali je Hadži Murat uspio pobjeći iz zarobljeništva i borio se protiv Rusa sve dok nije poginuo.

Tako su točkovi cara Nikole I pregazili cvijeće, ali će ono jednoga dana ustati i ponovo se uspraviti u odbranu slobode. Gruba sila može postići brzu i trenutačnu pobjedu, ali otpor može izdržati dugi niz godina, i odnos snaga se može promijeniti. Slobodarski muslimanski narodi ne daju se porobiti. 

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

PREPORUKA