Pripremio: Abdullah Nasup
Sve je izvjesnije da će Turska poduzeti novu vojnu operaciju u Siriji. Ovaj puta na područje administrativnog distrikta Afrin, u pokrajini Halep, te područja u tom dijelu koji su pod kontrolom kurdskog YPG-a. U posljednjih nekoliko dana turski zvaničnici intenzivno izjavljuju kako je suprotstavljanje kurdskim milicijama u Afrinu postalo neophodno, a turska vojska gomila svoje snage duž graničnog područja, ali i unutar Sirije. Prema medijskim izvještajima nedavno je duž granice u području oblasti Afrina raspoređeno 7.000 pripadnika turskih specijalnih snaga, a najavljivan je i ulazak turskih trupa u područje pokrajine Idlib koju kontroliraju snage sirijske opozicije bliske Turskoj, poput Ahraruš-Šama.
Još uvijek ne postoji službena odluka, ali analitičari smatraju da je pokretanje nove turske vojne operacije u Siriji samo pitanje vremena.
Zašto Afrin
Bez obzira što je oblast Afrina geografski odsječena od drugih područja na kojima dominira kurdsko stanovništvo u Siriji, ova oblast je strateško područje podjednako važno Turskoj i kurdskim milicijama, jer predstavlja geografski most koji ostala kurdska područja povezuje sa Mediteranskim morem. (Ovdje treba imati na umu da su brojni kurdski zvaničnici izjavljivali da su spremni napraviti prodor na obale Mediterana, ukoliko im se pruži prilika.) Stoga, odgovor na pitanje zašto Afrin i zašto sada, možemo svesti na sljedećih nekoliko tačaka:
- Turska smatra da nije ostvarila najvažnije ciljeve operacije Štit Eufrata, s obzirom da opasnost od povezivanja oblasti Afrina sa kurdskim područjima istočno od Eufrata još uvijek postoji i postojat će sve dok je oblast Minbedža, posebno gradovi Šejh Isa i Tel Rifat, pod kontrolom YPG-a, koji i dalje pokazuje namjere da spoji sva svoja područja.
- Turska, koja je eliminirana iz operacija osvajanja Rakke, smatra da će nakon osvajanja Rakke YPG svoje snage skoncentrirati na Afrin, tako da se očekivana turska vojna operacija može smatrati preventivnim potezom s ciljem sprečavanja jačanja YPG-a i rušenja njihovog separatističkog projekta.
- Osvajanjem Afrina Turska će ostvariti veoma značajnu stratešku poziciju na terenu, u smislu da će povezati sjeverni i istočni dio pokrajine Halep, koji je pod kontrolom opozicije, sa pokrajinom Idlib. Na taj način Turska će povećati svoj utjecaj i pojačati svoju ulogu u Siriji.
- Područje Afrina je stalni izvor destabilizacije unutrašnjih prilika u Turskoj i ona se ne može osjećati spokojnom u pogledu svoje nacionalne sigurnosti sve dok ne eliminira YPG iz oblasti Afrina.
Je li moguća konfrontacija sa Rusima?
U području Afrina nalazi ruska vojna baza, koja je uspostavljena u martu ove godine, a objavljeno je da je uspostavljena s ciljem sprečavanja daljnjeg sukobljavanja između YPG-a i turskih snaga na graničnim područjima. S obzirom na ovu činjenicu, sve izvjesnija turska vojna intervencija u tom dijelu Sirije nameće pitanje postoji li dogovor između Moskve i Ankare. Neki analitičari smatraju da je ruski motiv uspostavljanja vojne baze u Afrinu, zapravo, sprečavanje širenja američkog širenja na zapadu i sjeverozapadu Sirije, naročito u podrućju Turkmenskih planina i pokrajije Idlib. Ruski pristanak da Turcima prodaju moćni protivavionski i protivraketni sistem S-400, smatraju najboljim dokazom da između Rusije i Turske više nema krupnih nesporazuma. Analitičari smatraju da turska vojna intervencija na području Afrina neće dovesti do sukoba niti eskalacije odnosa sa Rusima, bez obzira što se na tom području nalazi ruska vojna baza. To je zato što su tokom operacije Štit Eufrata turske snage izvodile operacije u područjima blizu položaja ruskih vojnih snaga, pa to nije dovelo do eskalacije odnosa niti do vojnih sukoba na terenu. Turci su upoznati s lokacijama na kojima se nalaze ruske snage u području Afrina.
Moguća vojna rješenja očekivane turske intervencije u Afrinu
Analitičari smatraju da će pravac udara biti područje iz pravca Azaza prema selu Maryamayn, jer su to područje nastanjivali Arapi prije nego što ih je YPG protjerao. Na tom području nalazi se petnaest arapskih sela. Neizvjesno je da li Turska planira osvajanje samog grada Afrina, centra istoimene oblasti.
Područje Afrina je planinsko područje po kojem je veoma teško vršiti kopneni prodor, pa neki analitičari smatraju da će turske snage tkom ove operacije koristiti taktiku vazdušnog desanta kako bi zauzimanjem visokih kota stekli stratešku prednost svoga oružja.
Afrin kao ogledalo američko-turskih odnosa
Amerikanci imaju negativan stav prema eventualnoj turskoj vojnoj operaciji u području Afrina. Poznato je da su već ranije sprečavali Tursku da izvodi vojne operacije protiv YPG-a na području Minbedža, ali turski napad na područje Afrina u ovom trenutku Sjedinjene Države zabrinjava zbog toga što je značajan broj YPG-ovih boraca uključen u operacije protiv ISIL-a kod Rakke i u slučaju turskog napada na Afrin, oni će se vratiti, a to će ugroziti operaciju osvajanja Rakke koju predvode Amerikanci.
Očekivana nova turska vojna operacija u Siriji šalje nekoliko poruka. Glavna je ta da Turci ne vjeruju obećanjima Washingtona vezano za kurdske milicije YPG-a, i da je Turska, bez obzira na sve, odlučna da eliminira ono što smatra prijetnjom svojoj nacionalnoj sigurnosti.
Šta nakon Afrina
Politička situacija, smatraju neki analitičari, pruža Turskoj priliku za mnogo šire djelovanje nego što je to očekivana operacija na području Afrina. Rusko-turski entuzijazam prema zonama smanjenog intenziteta konflikta otvara mogućnosti njihovog intenzivnijeg međusobnog sporazumijevanja koje bi moglo dovesti do rješenja sudbine pokrajine Idlib.
Savez između SAD-a i kurdskih separatističkih milicija ne zabrinjava samo Ankaru, nego i Moskvu i Asadov režim, stoga je vrlo moguće postizanje sporazumijevanja navedenih strana po kojem bi Ankara nesmetano izvela svoju operaciju u Afrinu, a zatim bi pomogla u operacijama protiv snaga povezanih s el-Kaidom (tj. Hej'etu fethiš Šam) u pokrajini Idlib.
