U prvih šest mjeseci 2026. godine Bosna i Hercegovina zabilježila je značajan pad izvoza proizvoda namjenske industrije. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza manja je za gotovo 77 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.
U prvom polugodištu ove godine izvoz eksploziva i srodnih proizvoda iznosio je 56.636.848 KM, dok je izvoz oružja i municije dosegao 177.957.433 KM.
Ukupna vrijednost izvoza tako je iznosila 234.594.281 KM.
Tužioci zabrinutiKod italijanske mafije pronađeno oružje iz Jugoslavije, sada pokušava nabaviti dronove
Za poređenje, u prvih šest mjeseci 2025. godine izvoz eksploziva i srodnih proizvoda bio je 72.799.763 KM, a oružja i municije 238.703.143 KM, odnosno ukupno 311.502.906 KM.
Promijenjena izvozna tržišta
Tokom prvog polugodišta 2025. godine najveći kupci eksploziva i srodnih proizvoda bili su Češka, Srbija, Turska, Rumunija i Hrvatska, dok su oružje i municiju najviše uvozili Sjedinjene Američke Države, Češka, Saudijska Arabija, Slovačka i Srbija, pišu Nezavisne novine.
Godinu kasnije lista najvećih tržišta znatno se promijenila. Eksplozivi su se najviše izvozili u Tursku, Srbiju, Italiju, Bugarsku i Španiju, dok su najveći kupci oružja i municije bili Češka, Nizozemska, Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Poljska.
Potrebna modernizacija industrije
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević smatra da pad izvoza nije samo posljedica promjena na svjetskom tržištu, već i pokazatelj strukturnih slabosti domaće namjenske industrije.
Kako ističe, savremeni sukobi sve više se oslanjaju na dronove, pametnu municiju i sisteme za navođenje, zbog čega proizvodnja municije malog kalibra više nije dovoljna za očuvanje konkurentnosti.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina mora ulagati u razvoj naprednijih proizvoda, uključivanje u proizvodne lance sofisticiranijeg naoružanja te graditi strateška partnerstva i razvijati domaću elektronsku industriju.
Potencijal postoji, ali nije dovoljno iskorišten
Ekonomista Igor Gavran smatra da BiH posjeduje kapacitete i za proizvodnju složenijih proizvoda, poput lakih oklopnih vozila koja se proizvode u Bratuncu, kao i pješadijskog naoružanja.
Ipak, naglašava da izvoz i dalje gotovo u potpunosti zavisi od municije, projektila i njihovih komponenti, dok su složeniji proizvodi zanemareni. Dodaje i da BiH i dalje uvozi veliki broj strateških komponenti, nakon gašenja domaće proizvodnje eksploziva i baruta.
Više od 70 posto ukupnog izvoza namjenske industrije i dalje otpada na bombe, granate, mine, rakete i drugu vojnu municiju, što potvrđuje da se domaća proizvodnja i dalje najvećim dijelom oslanja na municiju i eksplozivna sredstva.
