U trenutnom političkom diskursu svjedočimo intenzivnom predstavljanju često dijametralno suprostavljenih stavova političara i ekonomista o projektu izgradnje Južne plinske interkonekcije. Do sada, niti jedan infrastrukturalni projekat u BiH nije izazvao toliko polemike ni isforsiranih procesnih radnji, mada ih je po obimu i ulaganjima bilo znatno skupljih i složenijih (npr., Koridor Vc ili nerealizovani blok 7 Termoelektrane Tuzla).
Dodatnu konfuziju u javnosti stvara izbrisana granica između izjava političara u vlasti i opoziciji. Prirodno bi bilo u demokratskom društvu da stranke koje su u vlasti svoj politički kapital nastoje valorizovati i kroz infrastukturalne projekte koji doprinose blagodatima građana. Posebno, ako u tim procesima računaju na američku podršku, što je nedvojbeno ovdje slučaj, u nastojanju da se obezbijedi diverzifikacija snabdijevanja plinskim energentom i izbjegne trenutna ovisnost zemlje o jednom dobavljaču, navodi se u saopćenju Centra za sigurnosne studije (CSS).
“Jedina institucija koja bi, po ustavu i nadležnostima, trebala biti najpozvanija da političarima i nadležnim institucijama pruži kvalitetne informacije za donošenje odluka, za sada se ne oglašava u javnosti. Sagledavajući kontradiktorne izjave ili odsustvo istih od političkih lidera u vlasti, možemo zaključiti da im takve informacije još uvijek nije dostavila Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (OSA BiH).
Podsječanja radi, OSA BiH svoje obavještajno djelovanje usmjerava na prikupljanje obavještajnih podataka političke, vojno-sigurnosne, ekonomske, kao i energentske prirode o prikrivenim ili nezakonitim namjerama, planovima ili radnjama stranih država, pojedinaca, grupa i organizacija izvan BiH, čiji cilj može biti ugrožavanje sigurnosti ili interesa BiH. U tom smislu, naglašava se saradnja OSA BiH s drugim organima naše države u procesima provjere kredibiliteta i boniteta stranih aktera koji, na bilo koji način, pokazuju zanimanje za domaći ekonomski ili finansijski sektor, a posebno kada je riječ o učešću u velikim strateškim projektima i/ili potencijalnoj privatizaciji važnih domaćih privrednih subjekata”, kaže se u saopćenju.
Dodaju: “OSA BiH, također, ispravno prepoznaje energetski sektor kao vrlo važan u zaštiti interesa BiH, a energetsku sigurnost kao prvorazredno pitanje i na globalnom nivou pa tako pribavljanje podataka o tim projektima treba biti prioritetan zadatak njenih uposlenika radi zaštite energetske sigurnosti i interesa BiH.
Sve navedeno zorno ukazuje na neophodnost pravovremenog djelovanja OSA BiH u ovoj iskazanoj dilemi s kojom se suočava javnost i građani nakon oprečnih, ali i pomalo neodgovornih i neosnovanih istupa političara i eksperata. Dostavljanje podataka nadležnim zvaničnicima i mjerodavnim tijelima s ciljem pružanja pomoći pri donošenju odluka u zaštiti interesa države i građana, osnova je rada OSA BiH, ali i obaveza u skladu s povjerenim nadležnostima za pribavljanje obavještajnih podataka i analiziranje istih radi suzbijanja prijetnji po sigurnost BiH”.
“Nadamo se da će neko od predstavnika najviše zakonodavne vlasti, prilikom razmatranja tačke na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja se odnosi na djelovanje OSA BiH u 2026. godini, tražiti i njen stav o ovom veoma bitnom pitanju za sve građane BiH”, zaključili su.
