Dok su građani Federacije BiH u posljednje dvije godine dva puta suočeni s poskupljenjem struje, Elektroprivreda BiH je bilježila sve lošije poslovne rezultate. U manje od 14 mjeseci domaćinstvima su računi za električnu energiju povećani u dva navrata – prvo za 10,04 posto u augustu 2024., a potom za dodatnih približno šest posto od septembra 2025. godine. Kumulativno, riječ je o povećanju cijena od oko 16,6 posto. Uprkos tome, godišnji izvještaj ovog javnog preduzeća za 2025. godinu otkriva poraznu sliku: pad proizvodnje i rast uvoza električne energije, potpuni kolaps proizvodnje uglja, kontinuirane gubitke i značajno povećanje broja zaposlenih uprkos finansijskom potopu, piše portal Istraga.
Prema zvaničnom izvještaju, Elektroprivreda BiH je 2025. godinu završila sa gubitkom od 52,4 miliona KM, i to nakon što je godinu ranije ostvarila gubitak od gotovo 58 miliona KM. To znači da je u samo dvije godine kompanija nagomilala više od 110 miliona KM gubitka, čime je praktično izbrisana višegodišnja akumulirana dobit koja je godinama predstavljala finansijski oslonac ovog javnog preduzeća.
Uprava EPBiH u izvještaju kao poslovni uspjeh predstavlja podatak da je gubitak manji od revidiranog plana za oko 8,8 miliona KM. Istovremeno se prešućuje da je prvobitni plan poslovanja za 2025. godinu predviđao pozitivno poslovanje, dok je tek nakon dramatičnog pogoršanja stanja krajem godine urađen rebalans kojim je ozakonjen očekivani minus.
Jedan od ključnih događaja tokom 2025. godine bilo je novo povećanje cijena električne energije za domaćinstva i uvođenje blok tarifa od septembra. To je bilo drugo povećanje cijena u kratkom vremenskom periodu. Rezultat? Prihodi od prodaje električne energije porasli su sa 1,163 milijarde KM na 1,395 milijardi KM, odnosno za više od 230 miliona KM u odnosu na 2024. godinu. Ukupni prihodi su tako dostigli rekordnih 1,506 milijardi KM. Međutim, ni rekordni prihodi nisu bili dovoljni da zaustave finansijski pad. Ukupni rashodi i troškovi skočili su na 1,558 milijardi KM, što je rezultiralo novim višemilionskim gubitkom. Dakle, iako su građani plaćali skuplju električnu energiju, menadžment Elektroprivrede BiH nije uspio pretvoriti veće prihode u stabilno poslovanje.
Proizvodnja pada, uvoz eksplodira
Najveći problem nalazi se u proizvodnji električne energije. Ukupna proizvodnja EPBiH u 2025. godini iznosila je 4.808 GWh, što je za više od 500 GWh manje nego godinu ranije, kada je proizvedeno 5.318 GWh. Uprava priznaje da je proizvodnja bila čak 1.452 GWh manja od prvobitno planirane, dok je realizacija bila slabija i od revidiranog plana. Posebno zabrinjava podatak da je zbog nedostatka uglja izgubljeno oko 1.000 GWh proizvodnje iz termoelektrana, što je kompaniju prisililo da energiju kupuje na tržištu po znatno višim cijenama.
Posljedice su dramatične – kupovina električne energije porasla je za 87,5 posto u odnosu na 2024. godinu, a troškovi nabavke električne energije porasli su sa 122,7 miliona KM u 2024. na 286,8 miliona KM u 2025. godini, što predstavlja rast od oko 164 miliona KM ili gotovo 134 posto. Ukupno je kupljeno 2.633 GWh električne energije, što je najveći nivo nabavke posljednjih godina. Elektroprivreda BiH tako je od kompanije koja je godinama bila neto izvoznik električne energije postala sistem koji sve više zavisi od kupovine energije na tržištu.
Kao glavni razlog katastrofalnih rezultata u izvještaju se navode problemi sa rudnicima uglja. Rudnici iz sastava Koncerna tokom 2025. godine isporučili su čak oko milion tona uglja manje od ugovorenih količina. Ukupna nabavka uglja iznosila je 4,16 miliona tona, što je gotovo milion tona manje od ugovorenih 5,1 milion tona.
Zbog manjka uglja termoelektrane, kako se navodi, nisu mogle ostvariti planiranu proizvodnju, a EPBiH bila je prisiljena nadoknađivati manjak kupovinom energije na tržištu. Praktično, cijeli energetski lanac koji povezuje rudnike i termoelektrane pokazao se neodrživim.
Zanimljiv paradoks nalazi se u podacima o potrošnji. Uprava navodi da je potrošnja domaćinstava u 2025. godini porasla za 5,5 posto, uprkos povećanju cijena električne energije. Konstatuje se da je električna energija za domaćinstva i dalje „relativno jeftina“ te da povećana potrošnja dodatno pogoršava finansijsku poziciju kompanije jer se dio te energije mora kupovati po tržišnim cijenama. To znači da poskupljenja nisu riješila suštinski problem – raskorak između proizvodnih mogućnosti i rastuće potrošnje.
Nova zapošljavanja dok gubici rastu
U godini kada je ostvaren novi višemilionski gubitak, dok proizvodnja pada, a gubici rastu, Elektroprivreda BiH je zaposlila više od 150 novih radnika – broj zaposlenih je tokom najavljene „racionalizacije poslovanja“ povećan sa 3.748 na 3.905 radnika. Koliko je situacija ozbiljna govori i podatak da je Uprava EPBiH u novembru 2025. službeno zatražila dodatnu finansijsku podršku Vlade Federacije BiH, upozoravajući na rastući rizik nelikvidnosti i ugrožavanje stabilnosti elektroenergetskog sistema.
Posebno zabrinjava pitanje pokrića gubitaka. Nakon dvije uzastopne godine minusa, akumulirana dobit koja je godinama služila kao zaštitni finansijski jastuk praktično je iscrpljena. Gubici će se morati pokrivati iz fonda rezervi, što otvara ozbiljna pitanja o budućoj finansijskoj stabilnosti kompanije.
Ukoliko se potvrde upozorenja Odbora za reviziju da bi nakon pokrića gubitaka fond rezervi mogao pasti ispod zakonski propisanog nivoa od 25 posto osnovnog kapitala, Elektroprivreda BiH suočit će se ne samo s poslovnim, nego i sa ozbiljnim korporativno-pravnim problemima. Naime, Odbor za reviziju EPBiH ukazao je da će ovim pokrićem gubitka biti prekršen zakon jer će fond rezervi pasti na 14% od osnovnog kapitala, a zakonski minimum je 25%.
Izvještaj za 2025. godinu jasno pokazuje da EPBiH prolazi kroz duboku sistemsku krizu. To je potvrđeno i u samim zaključcima izvještaja, uprkos konstataciji da je EPBiH u prošloj godini “uspjela realizovati zadatke definisane zakonskim okvirima” i da se isporuka električne energije “odvijala u kontinuitetu, bez redukcija”.
“U nedostatku primarnih energenata, te posljedično nedovoljnim količinama vlastito proizvedene električne energije, ovakav poduhvat je imao i svoju visoku cijenu, te nije bilo viškova za prodaju kroz djelatnost trgovine, niti dobiti u poslovanju” – navodi se u izvještaju.
U najkraćem, građani su dobili skuplje račune, Elektroprivreda je dobila veće prihode, ali rezultat je ostao isti – veliki gubitak, rast zavisnosti od uvoza i sve veća neizvjesnost oko budućnosti najveće elektroenergetske kompanije u Federaciji BiH.
(Istraga.ba)
