SAFF

Hoće li Saudijska Arabija prebroditi tri krize kojima je pohođena – koronavirus, cijene nafte, upitnost hadža

Facebook
Twitter
WhatsApp

Autor: Zvi Bar'el  

Još je rano da bismo mogli znati hoćeli ovogodišnji hadž biti otkazan ili ne. To nije samo epidemiološka dilema. Takva odluka imala bi enormne finansijske posljedice za Saudijsku Arabiju. 

Hodočasnici tokom hadža i periodičnih umri tokom cijele godine potroše u Saudijskoj Arabiji prosječno 16 milijardi dolara, a to je 5% ukupnog GDP-a kraljevine.

Potrošnja hadžija čini ključni izvor prihoda za hiljade saudijskih ugostitelja, hotelskih radnika, taksista, vodiča i sl., desetine hiljada ljudi širom svijeta, također, ostvaruju prihode povezane s organiziranjem hodočašća.  

Saudijska Arabija je najavila da će diverzificirati svoje izvore prihoda kao dio plana Saudi Vision 2030, kroz koji je KSA trebala da smanji svoju ovisnost o prihodima od nafte, ali sada bi se mogla suočiti sa srušenim snom u tom pogledu, ako ne bude hadža ove godine. Pored toga, Saudijska Arabija će morati posuditi oko 50 milijardi dolara od međunarodnih institucionalnih zajmodavaca. To je gotovo dvostruko više nego što se planiralo posuditi prije epidemije koronavirusa i slijedi prognoze da bi se prihodi mogli smanjiti za više od polovice. 

Hoće li se ambiciozna gradnja futurističkog grada Neoma, koji će se proširiti preko granica triju zemalja, Saudijske Arabije, Egipta i Jordana, staviti na čekanje? Hoće li ulaganje u industriju zabave biti prisiljeno da čeka „bolja“ vremena? Možda će Saudijska Arabija također odlučiti da je rat u Jemenu nepotreban trošak koji bi najbolje bilo okončati što je prije moguće. 

Ali, rat u Jemenu nije jedino što u velikoj mjeri prazni saudijske riznice. Saudijske blagajne također su uskraćene za priliv sredstava zbog rata s cijenama nafte koji je ta zemlja pokrenula protiv Rusije, što je uzrokovalo slobodan pad svjetske cijene nafte. 

Ništa manje od ultimatuma 

Novinska agencija Reuters nedavno je otkrila telefonski razgovor 2. marta između američkog predsjednika Donalda Trumpa i saudijskog prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, u kojem je Trump jasno rekao princu da bi on, ako OPEC ne uspije donijeti odluku ​​o smanjenju proizvodnje nafte od strane svojih članova, “bio bi nemoćan da spriječi zakonodavce da donesu zakone o povlačenju američkih trupa iz Kraljevine”, kako je javio Reuters, pozivajući se na četiri izvora. To nije ništa drugo do ultimatum, a u roku od 10 dana Rusi i Saudijci postigli su dogovor o smanjenju proizvodnje nafte za 10 miliona barela dnevno. 

No, unatoč tim razumijevanjima, naftni rat nije prestao. Skladišta nafte puna, tankeri za naftu su iznajmljeni za skladištenje viška nafte koja se proizvodi, a prihodi zemalja proizvođača nafte isparavaju. 

Trumpov doprinos naftnom ratu dosad je bio ograničen na obećanje da će Sjedinjene Države smanjiti količinu nafte koju proizvode. 

Rusija nije Saudijska Arabija 

Rusija se uvukla u rat za snižavanje cijena nafte kako bi američka proizvodnja nafte iz škriljavca, izvor nafte koji je SAD oslobodio ovisnosti o uvezenoj nafti, postala neisplativa. No, Rusi su se našli zarobljeni u vlastitoj klopci. Ogromni gubici oštetili su njihove devizne rezerve. Tržišta, koja su se smanjila zbog pandemije koronavirusa, zaustavila su zamah koji je Rusija uživala u preuzimanju kontrole nad novim tržišnim udjelom, a nije uspjela nametnuti svoje rješenje Saudijcima. Suprotno tome, Saudijci i dalje imaju impresivne rezerve u stranoj valuti i mogućnost da planovi potrošnje budu fleksibilni. 

Rusiji će odgovarati samo cijena nafte od najmanje 45 dolara za barel da bi uravnotežila svoj budžet, dok Saudijcima treba 75 do 80 dolara za barel, ali razlika između dviju zemalja je u tome što Saudijska Arabija može postići mnogo nižu cijenu zbog svoje sposobnosti da suspenduje – ili čak ukine – planove koje je već planirala. 

Rusija nema tu fleksibilnost. Nema ogromnih projekata koji bi se mogli zamrznuti kako bi se uštedio novac, a za redovne i stalne rashode potrebna joj je cijena nafte od 45 dolara za barel. 

Još je prerano paničariti zbog mogućeg raskola između dva dugogodišnja saveznika (Trumpa i MBS-a), ali sama činjenica da je Trump stvorio vezu između cijene nafte i američke vojne prisutnosti u Saudijskoj Arabiji mogla bi itekako natjerati Saudijce da preispitaju svoje sljedeće korake i prirodu njihovog saveza s Washingtonom. 

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA