Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini još od juna 2018. godine, u saradnji sa ministrom sigurnosti Bosne i Hercegovine, Evropskom unijom, partnerskim organizacijama UNHCR, UNICEF, UNFPA i DRC, te provedbenim partnerima Pomozi.ba i Crvenim križom Unsko-sanskog kantona i Crvenim križom Grada Bihaća podržava upravljanje migrantskom i izbjegličkom situacijom u Bosni i Hercegovini (BiH).
Ključne činjenice
# Ukupno sredstva koja je doznačila EU za IOM ili putem IOM-a od juna 2018.: EUR 76.851.217
# Ukupan iznos sredstava potrošen do decembra 2020.: EUR 51.560.327
# Preostala sredstva za period do jula 2021.: EUR 25.290.890
# Ukupan broj migranata, izbjeglica i tražilaca azila: 59.139
# Broj centara za smještaj migranata i izbjeglica, formiranih u periodu od juna 2018.: 7 sa ukupnim odobrenim smještajnim kapacitetom od 7.830 kreveta[1]
Kako se određuju prioriteti za finansiranje i kako se vrši nadzor nad potrošnjem i kako se ona potvrđuje?
Nakon što EU donese odluku o iznosu sredstava koja će se doznačiti, prioriteti i budžet se dogovaraju na sastanku između predstavnika EU Delegacije u Bosni i Hercegovini, Ministarstva sigurnosti BiH, IOM-a i UN partnera i Danskog izbjegličkog vijeća. Konačna odluka o doznačavanju sredstava i budžetu je na donatorima.
Nador nad izvršenjem budžeta vrši ‘Upravni odbor za IPA specijalne mjere’ koji se redovno sastaje, a čine ga predstavnici EU Delegacije u BiH, Ministarstva sigurnosti, Granične policije, Službe za poslove sa strancima, IOM-a i UN partnera i DRC-a. Ovaj odbor djeluje kao forum na kojem se donose odluke o potrebi izmjena u izvornom budžetu, na osnovu izraženih potreba, o kojima se razgovara i donose odluke.
Da bi se osigurala potpuna odgovornost i transparentnost, IOM podnosi tromjesečni izvještaj pomoćniku ministra za migracije (u Ministarstvu sigurnosti BiH) i EU Delegaciji u BiH. Izvještaj sadrži detalje o sredstvima koje su IOM i provedbeni partneri potrošili prethodnog mjeseca. Pomoćnik ministra podnosi ove izvještaje Ministarstvu finansija BiH kako bi dobio njihovo mišljenje, a nakon što dobije ovo mišljenje i izvještaj se finalizira, dostavlja ga Vijeću ministara BiH prije održavanja njihovog sastanka. Osim toga, IOM takođe na isti način dostavlja detaljan godišnji finansijski izvještaj.
Konačno, IOM i njeni partneri su predmet redovne interne i vanjske revizije, koje potvrđuju da su sredstva utrošena prema odobrenom budžetu i strogim pravilima EU. Vanjske revizore angažira EU.
Koliko je sredstava primljeno i koliko je do sada potrošeno?
Sljedeći grafikon nudi pregled EU sredstava doznačenih IOM-u za podršku BiH u upravljanju migrantskom i izbjegličkom situacijom:
Sredstva su osigurana putem sljedećih EU mehanizama i Generalnih direktorata (DG): a) Instrument predpristupne pomoći (IPA) od Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), b) Generalni direktorat za civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći (DG ECHO) i c) Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) u odgovoru na pandemiju COVID-19.
Naredni grafikon ukazuje na sredstva koja su potrošena i sredstva koja su preostala, namijenjena za osiguranje pomoći do jula 2021.:
Kako su utrošena sredstva?
Naredni grafikon pokazuje kako su do sada utrošena sredstva:
Operativni i administrativni troškovi (2%)
Ovi troškovi obuhvataju finansijske, te troškove nabavke i administrativnog osoblja za podršku operativnim aktivnostima, te troškove ureda u Sarajevu i Bihaću.
Uspostava 7 Prihvantih centara za migrante i izbjeglice (14%)
Ovo su jednokratni troškovi nastali tokom uspostave 7 prihvantih centara za migrante i izbjeglice, koji su formirani u BiH u periodu od 2018. Ministarstvo sigurnosti BiH mora odrediti i dati saglasnost na sve lokacije prije uspostave prihvatnih centara za migrante.
Ovi troškovi obuhvataju sve troškove potrebne za uspostavu prihvatnih centara za migrante i izbjeglice, te uključuju troškove početne izgradnje i obnove zgrada i prostora za smještaj i usluge; nabavku potrebne opreme za rad centara; nabavku i postavljanje kontejnera (gdje se oni koriste); uspostavu sistema vodosnabdjevanja, električne struje i odvoza otpadnih voda unutar centara.
Konkretnu primjeri obuhvataju:
- Potpunu obnovu bivšeg đačkog doma Borići, sa uspostavom sistema vodosnabdjevanja, priključka za električno napajanje, vešeraja i kuhinje
- Potpuna obnova sa nabavkom potrebne opreme za vodosnabdjevanje, priključka za električno napajanje i odvoz optadnih voda u centrima za migrante i izbjeglice u Ušivku i Blažuju, sa obnovom/izgradnjom kuhinje, trpezarije, skladišta, vešeraja i medicinske usluge
- Nabavka o postavljanje 562 kontejnera za smještaj i tuširanje/toalet u Ušivku, Blažuuj, Lipi, Biri, Sedri, Borićima i Miralu
- Nabavka 5.900 kreveta na sprat i više od 10.000 madraca i posteljine; 1.300 radijatora i grijalica; 45 industrijskih mašina za pranje i sušenje veša; i 900 IT uređaja za registraciju korisnika, pristup internetu u svim centrima i unutrašnji sistem za video nadzor u kampovima u svrhu bezbjednosti kampova
Humanitarna pomoć (77%)
Humanitarna pomoć je podijeljena u sljedeće podkategorije, uz prikaz utroška za svaku od podkategorija:
Hrana i prehrana
Hranu u centrima priprema i dostavlja Pomozi.ba (u Kantonu Sarajevo), a Crveni križ Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaća (u Unsko-sanskom kantonu), provedbeni partneri IOM-a. IOM koristi sredstva EU da plati ove organizacije i njihovo osoblje za pružene usluge i direktno nabavlja proizvode kako bi se smanjili troškovi. U ovom periodu je podijeljeno korisnicima centara više od 8,2 miliona obroka, te dodatnih 15.000 obroka i pitke vode mgrantima i izbjeglicama koji spavaju izvan centara u improviziranim kampovima i napuštenim zgradama u Unsko-sanskom kantonu.
Distribucija neprehrambenih proizvoda
Neprehrambeni proizvodi neophodni za ličnu higijenu, kao što su sapuni, šampon za kosu, četkice za zube, odjeća, obuća i druge sitne stvari potrebne za svakodnevni život migranata i tražilaca azila u prihvatnim centrima. Ovi proizvodi se po potrebi dostavljaju migrantima i izbjeglicama. Ovdje su obuhvaćene i vreće za spavanje, zimska odjeća i drugi proizvodi za hitne potrebe za osobe koje spavaju na otvorenom ili u improviziranim kampovima. Do sada je podijeljeno 1,6 miliona proizvoda, uključujući 11.724 pari zimskih čizama, 12.220 zimskih jakni, više od 12.000 zimskih vreća za spavanje, te 25.000 zaštitnih maski za lice kao zaštita od COVID-19.
Sklonište, higijena (voda, sanitacija i higijena) i troškovi rada
Ovo obuhvata ključne troškove za upravljanje prihvatnim centrima za migrante i izbjeglice, uključujući troškove za gorivo za grijanje, komunalne usluge, odvoz otpada, redovno održavanje, kupovinu posteljine, iznajmljivanje zgrada i šatora (gdje se oni koriste), te troškove osoblja u vezi rada i upravljanja centrima, kao i troškove zaštite i pružanja osnovnih usluga korisnicima centara (timovi IOM-a su pristuni 24/7 u svim centrima).
Sigurnost
Ovo su troškovi vezani za usluge osiguranja, čime se omogućava bezbjedno okruženje za sve korisnike centara. Ovim su obuhvaćeni protivpožarni alarmi, oprema za prvu pomoć, PP aparati, te troškovi vezani za privatne sigurnosne agencije koje su prisutne 24/7 u svim centrima.
Zaštita, zdravlje i obrazovanje
Lokalne zdravstvene ustanove pružaju medicinski tretman migrantima i izbjeglicama, a te troškove plaća DRC iz EU sredstava. Troškovi takođe obuhvataju medicinski transport; njegu i zaštitu za maloljetnike bez pratnje i odvojene od porodice i porodice sa djecom, uključujući pristup osnovnom obrazovanju; sprečavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja i besplatnu pravnu pomoć za one koji traže azil u BiH.
Direktna podrška BiH institucijama (7%)
U skladu sa prioritetima, koje je utvrdilo Ministarstvo sigurnosti, direktna podrška BiH institucijama za podršku upravljanju i odgovor na migrantsku i izbjegličku situaciju obuhvata, na primjer:
- Nabavku 30 specijaliziranih vozila, vozila i kombija za Službu sa poslove sa strancima (SPS) (6), Graničnu policiju BiH (6) i policiju Unsko-sanskog kantona (USK) (18)
- Finansiranje plata za 25 službenika SPS-a
- Troškove smještaja i hrane za policajce iz Republike Srpske, Granične policije i inspektore SPS-a u Zvorniku, Foči, Bijeljini, Bihaću i Trebinju
- Podršku Graničnoj policiji i SPS za transport migranata (uključujući gorivo i druge vezane troškove)
- Nabavku audio-vizuelnih uređaja za potrebe policije USK (dronovi, termalne kamere, kamere, …)
- Nabavku zaštitne opreme za policajce u Unsko-sanskom kantonu, uključujući nabavku 50 pari zimskih čizama, pancira za kontrolu demontracija, policijskih šljemova i čizama
- Nabavku uniformi za SPS
- Nabavku spasilačkih čizama za policiju USK
- Troškove fizičke zaštite ureda SPS u Sarajevu
- Troškove iznajmljivanja ureda u Bihaću za potrebe SPS
- Nabavku IT opreme za službenike SPS (laptop, tableti, printeri, faks, skeneri, digitalne kamere, itd.)
- Nabavka ambulantnog vozila za zdravstvene vlasti Unsko-sanskog kantona
IOM zapošljava 423 osobe, skoro svi su državljani BiH
IOM trenutno zapošljava 423 osobe u prihvatnim centrima i svojim terenskim timovima koji pružaju humanitarnu pomoć spašavanja života migrantima i izbjeglicama koji žive u improviziranim kampovima i napuštenim zgradama u Unsko-sanskom kantonu. Dva uposlenika nisu državljani BiH, dok preostalih 421 jesu državljani BiH. Sljedeći grafikon pokazuje da je više od 50% zaposlenih sa teritorije Unsko-sanskog kantona, dok druga velika grupa dolazi sa teritorije Kantona Sarajevo, čime se ukazuje na napore IOM-a da prioritet u zapošljavanju stavlja na zapošljavanje iz lokalnih zajednica, gdje se nalaze i prihvatni centri za migrante i izbjeglice.
Konačno, aktivnosti EU finansiranja su osigurala direktnu podršku za zapošljavanje više od 1.100 osoba u Bosni i Hercegovini, jer osim osoblja IOM-a, i druge provedbene agencije, pružaoci usluga, UN partneri i DRC zapošljavaju osoblje za pružanje usluga. Na primjer, Crveni križ i Pomozi.ba zajedno zapošljavaju 170 osoba za pripremu i dostavu hrane, dok privatne sigurnosne agencije zapošljavaju u prosjeku 220 osoba mjesečno.
Nabavke
Ukupna vrijednost usluga i kupljenih proizvoda iznosi više od EUR 31.000.000 – više od 98% ovih nabavki su od BiH kompanija, od čega su 85% lokalni ponuđači iz dva kantona u kojima se nalaze prihvatni centri za migrante i izbjeglice, tj. Kantona Sarajevo i Unsko-sanskog kantona.
