Iz povijesti islama: Dogodilo se 13. i 14. ramazana

1527

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Poštovani čitaoci, dragi postači!

Želeći da vam uljepšamo ovaj mubarek mjesec ramazan i da vam njegove noći i dani budu ispunjeni što korisnijim sadržajima, odlučili smo da vas upoznamo sa bogatom ramazanskom poviješću, prije svega islamskom ramazanskom poviješću, ali i poslaničkom poviješću općenito, tako što ćemo svakodnevno na našem portalu objavljivati najvažnije događaje koji su se desili u ramazanskim danima kroz povijest.
Naravno, najznačajniji ramazanski događaj, općenito, svakako je objavljivanje Kur'ana, pa je logično da to prvo i spomenemo. U mjesecu ramazanu Muhammed, a.s., poslat je kao posljednji Allahov poslanik, kada mu je došao melek Džibril, a.s., dok je on boravio u pećini na brdu Hira i objavio mu pet prvih ajeta sure El-Alek:
1. Čitaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara,
2. stvara čovjeka od ugruška!
3. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj,
4. Koji poučava peru,
5. Koji čovjeka poučava onome što ne zna.”
Potvrđuje to i 185. ajet iz sure El-Bekara: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanje dobra od zla.”

13. ramazana
1.Objavljen je Indžil

Imam Taberani u svom ”El-Kebiru” bilježi predaju od Vasila ibn Eska'a u kojoj je Muhammed, s.a.v.s., rekao: ”Ibrahimovi Suhufi objavljeni su prve noći ramazana, Tevrat je objavljen šestog dana ramazana, Indžil je objavljen trinaestog dana ramazana, Zebur je objavljen osamnaestog dana ramazana, a Kur'an je objavljen dvadeset i četvrtog dana ramazana.”
2. Halifa Omer ibn Hatab r.a. primio ključeve Kudsa u Palestini
Trinaestog ramazana, 15. H.g. (18. oktobar, 636. godine po Isau a.s.) halifa Omer ibn Hatab r.a. stigao je u Palestinu nakon mnogobrojnih bitaka koje je vodila islamska vojska prilikom osvajanja Šama. On je došao da primi ključeve Kudsa i tom prilikom je napisao i potpisao ugovor (povelju) o garanciji sigurnosti i slobode za sve stanovnike Kudsa koji nisu muslimani.
3. Poginuo sultan Murat I
Murat I rođen je 1320 godine. Prije nego je postao sultan bio je kadiasker (vojni sudija). Sultan je postao nakon smrti njegovog oca Orhana I, 1359. godine.
Kao sultan bio je vrlo uspješan. Osvojio je Ankaru i dio Male Azije. Godine 1362. zauzeo je Jedrene (Edirne), a 1369 taj grad je učinio svojom prijestolnicom. Godine 1371., nakon što je papa Urban V pozvao na krstaški rat, Murat I je sa svojom vojskom porazio krstaše u velikoj Bici na Marici. Od tada Turci to mjesto nazivaju – Mjesto Srpskog poraza.
Poginuo je u Bici na Kosovu (gdje je Srbima zadao još jedan težak poraz), trinaestog ramazana, 791. H.g. (15. juni, 1389. godine po Isau a.s.) H.g., od ruke Miloša Kobilića koji je navodno prebjegao u muslimanske redove, a kada je došao do sultana Murata I, nožem, koji je prethodno premazao otrovom, zadao mu je smrtonosne udarce.

14. ramazana
1. Kamen temeljac za Univerzitet Al-Azhar
Četrnaestog ramazana, 359. H.g. (20. juli, 970. godine po Isau a.s.) postavljen je kamen temeljac za Univerzitet Al-Azhar u Kairu, čija izgradnja je trajala oko dvije godine.
2. Umro Muzaferudin Kūkubūri
Četrnaestog ramazana, 63o. H.g. (1232. godine po Isau a.s.) umro je Muzaferuddin Kūkubūri, vladar Irbila i jedan od komandanata koji je učestvovao sa Salahudinom Ejubijem u džihadu protiv krstaša. Rodio se 549. H.g. Riječ ”Kūkubūri” je turskog porijekla i znači ”sivi vuk”. On je bio poznat po tom nadimku zbog svoje hrabrosti i neustrašivosti. Ukopan je u Kufi blizu turbeta Alije r.a.
3. Umro Muhamed Ali-paša
Četrnaestog ramazana, 1265. H.g. (02. Augusta, 1849. godine po Isau a.s.) umro je egipatski vladar Muhamed Ali-paša. On je rođen 4. marta 1769. godine po Isau a.s., u Makedoniji, dijelu koji danas pripada Grčkoj. Smatra se osnivačem modernog Egipta, jer je proveo reforme u vojsci, privredi i kulturi. Osnovao je vlastitu dinastiju koja je vladala Egiptom i Sudanom sve do 1952. godine. Ukopan je u svojoj džamiji u Aleksandriji.