SAFF

Iz povijesti islama: Dogodilo se u ramazanu

Facebook
Twitter
WhatsApp

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Poštovani čitaoci, dragi postači!

Želeći da vam uljepšamo ovaj mubarek mjesec ramazan i da vam njegove noći i dani budu ispunjeni što korisnijim sadržajima, odlučili smo da vas upoznamo sa bogatom ramazanskom poviješću, prije svega islamskom ramazanskom poviješću, ali i poslaničkom poviješću općenito, tako što ćemo svakodnevno na našem portalu objavljivati najvažnije događaje koji su se desili u ramazanskim danima kroz povijest.
Naravno, najznačajniji ramazanski događaj, općenito, svakako je objavljivanje Kur'ana, pa je logično da to prvo i spomenemo. U mjesecu ramazanu Muhammed, a.s., poslat je kao posljednji Allahov poslanik, kada mu je došao melek Džibril, a.s., dok je on boravio u pećini na brdu Hira i objavio mu pet prvih ajeta sure El-Alek:
1. Čitaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara,
2. stvara čovjeka od ugruška!
3. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj,
4. Koji poučava peru,
5. Koji čovjeka poučava onome što ne zna.”
Potvrđuje to i 185. ajet iz sure El-Bekara: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanje dobra od zla.”

1. ramazana

1. Objavljeni Ibrahimovi, a.s., Suhufi
Imam Taberani u svom ”El-Kebiru” bilježi predaju od Vasila ibn Eska'a u kojoj je Muhammed, s.a.v.s., rekao: ”Ibrahimovi Suhufi objavljeni su prve noći ramazana, Tevrat je objavljen šestog dana ramazana, Indžil je objavljen trinaestog dana ramazana, Zebur je objavljen osamnaestog dana ramazana, a Kur'an je objavljen dvadeset i četvrtog dana ramazana.”
U nekim predanjima se spominje da su Ibrahimovi Suhufi imali 20 stranica, a u nekima opet 30 stranica.
2. Muhammed, s.a.v.s., oženio Zejneb bint Huzejme, r.a.
Jedan od događaja koji se desio prvog dana ramazana jeste i Poslanikova, s.a.v.s., ženidba sa Zejneb bint Huzejme, r.a. Naime, Ibn Hibban u djelu ”Es-Sikat”, I/220., spominjući događaje iz treće hidžretske godine, veli: ”U toj godini, prvog dana ramazana, Muhammed, s.a.v.s., oženio je Zejneb bint Huzejme, koja je bila poznata po nadimku ”Majka siromaha”. Prije toga bila je udata za Tufejla ibn Harisa pa ju je on pustio, a onda ju je oženio Ubejde ibn Haris koji je poginuo kao šehid u Bici na Bedru. Poslije njegove smrti, oženio ju je Muhammed, s.a.v.s. Nakon osam mjeseci braka sa Poslanikom s.a.v.s., umrla je Zejneb bint Huzejme u tridesetoj godini. Muhammed, s.a.v.s., klanjao joj je dženazu i ukopana je u Dženneti Bekijji u Medini.
3. Muhammedov, s.a.v.s., namaz za kišu
Ibn Hibban u spomenutom djelu ”Es-Sikat” (I/286.) veli: ”Zavladala je nepodnošljiva suša, pa je Muhammed, s.a.v.s., izašao prvi dan ramazana i pozvao ljude da klanjaju namaz za kišu. Klanjao im je dva rekata u kojima je naglas učio Kur'an, zatim se okrenuo prema kibli, izvrnuo svoj ogrtač…”
Ahmed ibn Hanbel je objasnio da je to bilo prvog dana ramazana, šeste godine po Hidžri.
4. Strašan požar u Poslanikovom, s.a.v.s., mesdžidu u Medini
Ibn Imad u djelu ”Šezerat ez-zeheb” (III/263.) zapisao je: ”Godine 654. po Hidžri, zapaljen je Poslanikov, s.a.v.s., mesdžid u Medini i to prve noći ramazana nakon teravije, rukom Ebu Bekra Meragija, jednog od radnika u mesdžidu. Naime, njemu je ispalo kandilo iz ruke i izazavalo ogromni požar koji je zahvatio cijeli mesdžid. Ljudi, iako su bili budni, nisu mogli ništa učiniti pred plamenim jezicima koji su u kratkom roku sagorili krov, pa i krov iznad sobe u kojoj su ukopani Muhammed, s.a.v.s., Ebu Bekr, r.a., i Omer, r.a., tako da je izgoreni strop pao na pod te sobe. Taj događaj je teško pao svim muslimanima, jer je to jedan od tri sveta mesdžida.”

2. ramazana

1. Pohod za oslobođenje Mekke
Drugog dana ramazana, osme godine po Hidžri ili 629. po Isau, a.s., Muhammed, s.a.v.s., krenuo je sa svojim ashabima prema Mekki kako bi je konačno oslobodili od idolopoklonika.
2. Izgradnja grada Kajrevana
Drugog ramazana 670. godine počela je izgradnja grada Kajrevana pod pokroviteljstvom i nadzorom njegovog osnivača, velikog islamskog vojskovođe i osvajača, Ukbe ibn Nafia.
U povijesti islama Kajrevan je bio poznat po znanju i mnogobrojnim islamskim učenjacima, poput fakiha i velikog pravnika Abdullaha ibn Ubeja el-Kajrevanija.
U Kajrevanu je ukopan i ashab Ebu Zem'a el-Belvi, r.a.
3. Rušenje grada Askalana od strane Salahudina Ejubija
Drugog ramazana 1191. godine, Salahudin Ejjubi je, nakon što je iselio sve njegove stanovnike, porušio zidine grada Askalana, bojeći se da ga krstaši ne osvoje i ne porobe muslimane, te da im to ne bude sredstvo i put do osvajanja Bejtul-Makdisa.
Prije nego je počeo rušiti grad, Salahudin je izrekao svoje poznate riječi: ”Tako mi Allaha, smrt sve moje djece lakša mi je nego rušenje samo jednog kamena ovoga grada.”
4. Pad emevijske dinastije i uspostava abbasijskog hilafeta
Drugog ramazana 132. h.g., ili 13. aprila 750. godine, Abdullah Ebul-Abas je osvojio Damask i time ozvaničio pad emevijske dinastije i najavio vladavinu abbasijske dinastije.

3.ramazana

1. Umrla Poslanikova kćerka, Fatima ez-Zehra, r.a.
Trećeg ramazana 632. godine na bolji svijet preselila je Poslanikova, a.s., kćerka Fatima, r.a., šest mjeseci nakon preseljanja na Ahiret njenog oca, Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.
2. Prihvatanje arbitraže između Alije, r.a., i Muavije, r.a.
Trećeg ramazana 37. h.g., ili 11. februara 658. godine po Isau, a.s., dogovorena je i potvrđena arbitraža između Alije, r.a., i Muavije, r.a., a nakon dvije velike bitke, Bitke kod deve, 36. h.g. u ša'banu, između Alijine vojske, s jedne strane, i porodice Benu Ummejje, Aiše, r.a., Talhe, r.a., i Zubejra, r.a., s druge strane, te nakon Bitke na Sifinu, između Muavijine i Alijine vojske. Važno je još napomenuti da je ta arbitraža bila direktni povod nastanku haridžijske sekte.
3. Ubijen emevijski halifa Mervan ibn Hakem
Trećeg ramazana, 685. godine po Isau, a.s., ubijen je halifa Mervan ibn Hakem. On je prije toga opsjedao Egipat koji ga nije htio priznati za halifu. Nakon što je uspio osvojiti Egipat, Mervan je ubio osamdeset uglednih ljudi koji su odbili da ga priznaju za halifu. Ostao je mjesec dana u Egiptu, a onda se vratio u Šam. Za namjesnika Egipta ostavio je sina Abdul-Aziza i sa njim je ostavio drugog svog sina Bišra ibn Mervana i Musa ibn Nusajra, poznatog vojskovođu koji je osvajao Magrib i Endelus. Nakon što se vratio u Šam oženio je Ummu Halid, bivšu suprugu Jezida ibn Muavije, majku Hašima ibn Utbeta. Tom ženidbom on je želio da ponizi njenog sina Halida u očima ljudi.
Drugog dana ramazana, dok je Mervan spavao, njegova žena Ummu Halid je, uz pomoć nekoliko sluga, zadavila Mervana.
Imao je tada 63 godine, a vladao je islamskom državom svega devet mjeseci.

4.ramazana

1. Hamza ibn Abdul-Muttalib je prvi put ponio islamsku zastavu
Četvrtog ramazana 623. godine godine po Isau, a.s., Muhammed, s.a.v.s., poslao je 30 muhadžira, na čelu sa Hamzom ibn Abdul-Muttalibom, koji je kao komandant te skupine po prvi put nosio islamsku zastavu, da presretnu mušričku karavanu koju je predvodio Ebu Džehl. Prilikom tog pohoda nije došlo do sukoba između dvije vojske.
2. Umro posljednji osmanlijski halifa
Četvrtog ramazana 1944. godine, umro je posljednji osmanlijski halifa Abdul-Medžid II, nakon što je u izgnanstvu u Parizu proveo dvadeset godina (1923.-1944.). Ukopan je u Medini.

5.ramazana

1. Rođen Abdurrahman ed-Dahil
Petog ramazana 113. h.g., ili 9. novembra 731. godine po Isau, a.s., rodio se Abdurahman ed-Dahil – ”Soko Kurejša” u Damasku. On je utemljitelj emevijske islamske države u Španiji (Endelus).
2. Izgradnja islamske morske flote u Aleksandriji
Petog ramazana Salahudin Ejjubi je naredio da se u Egiptu, u Aleksandriji, gradi morska flota. To je bila druga njegova posjeta Egiptu, a prilikom prve posjete je naredio da se podignu zidine oko Aleksandrije. Kada je te 578. h.g. napustio Egipat nije se više vratio u njega. Umro je u Damasku i tamo je i ukopan.
3. Cionistički masakr nad muslimanima grada Ludda u Palestini
Petog ramazana 1367. h.g., ili 11. jula 1948. godine, jedinica cionističkih komandosa pod vođstvom Moše Dajana napravila je masakr nad muslimanima grada Ludda u Palestini. Najprije su, u večernjim satima, zasuli grad granatama i kada su muslimani počeli bježati u mesdžid, tom prilikom je ubijeno 426 Palestinaca. Zatim su cionisti naredili muslimanima da u roku od pola sata napuste grad.
4. Muslimani su nakon 170 godina ponovo osvojili Antakiju
Petog ramazana 666. h.g., ili 15. maja 1268. godine, muslimani su pod komandom El-Zahira Bejberesa uspjeli vratiti Antakiju koja je čak 170 godina bila u rukama krstaša. Bejberes je sa svojom vojskom počeo opsadu Antakije prvog dana ramazana i tražio je da kršćani predaju grad, međutim oni to nisu htjeli, pa je peti dan ramazana muslimanska vojska uspjela probiti obruč i provaliti u grad.

6. ramazana

1. Objavljen Tevrat
U hadisu kojeg smo već citirali spominje se da je Allah, dž.š., objavio Tevrat Musau, a.s., šestog dana ramazana.
2. Osvojena Amurija
Šestog ramazana 223. h.g., ili 31. jula 838. godine po Isau, a.s., abbasijski halifa Mu'tesim pozvao je na opću mobilizaciju i sa ogromnom vojskom osvojio je grad Amuriju koji je bio u rukama krstaša.
3. Velika pobjeda Imadudina Zenkija nad krstašima u Šamu
Šestog ramazana 532. h.g., ili 17. maja 1138. godine po Isau, a.s., Imadudin Zenki je izvojevao jednu od svojih prvih i velikih pobjeda protiv krstaša u Halepu na sjeveru Šama (Sirije).
4. Osvojen Sind
Šestog ramazana 63. h.g., ili 14 maja, 682. godine po Isau, a.s., muslimanska vojska pod komandom Muhammeda ibn Kasima porazila je Hinduse kod rijeke Sind i tom pobjedom okončano je osvajanje oblasti Sinda (današnji Pakistan), a to se desilo pred kraj vladavine emevijskog halife Velida ibn Abdul-Melika.

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA