– Muslimanski svijet se suočava sa ozbiljnim izazovima, od kojih je najistaknutiji terorizam, sektaško nasilje i oružani sukobi. Jedinstvo, solidarnost i pomirenje među muslimanskim zemljama su neophodni za rješavanje ovih izazova. Moramo udružiti naše snage da bi pronašli nove pristupe i prava rješenja za probleme s kojima smo suočeni. Negativni trendovi se mogu zaustaviti samo koordiniranim djelovanjem ujedinjenog islamskog ummeta. Moramo udružiti naše snage da bi pronašli nove pristupe i prava rješenja za probleme s kojima smo suočeni. Moja generalna ocjena je da je samit u Istanbulu bio korak upravo u tom pravcu, da je to bio samit ujedinjavanja i jedinstva – istakao je Izetbegović, izrazivši nadu da će u bliskoj budućnosti unutar BiH biti postignut unutrašnji konsenzus neophodan za prijavu punopravnog člansta u ovoj organizaciji.
Kako je kazao Izetbegović, evropski muslimani predstavljaju neprocjenjiv socijalni, kulturni, politički i ekonomski resurs za cijeli islamski ummet.
– Stoga sam cijenio da je od izuzetne važnosti da se hitno pronađe institucionalni mehanizam putem kojeg kojim bi evropski muslimani dobili veću pažnju od strane Organizacije islamske saradnje. U obraćanju na Samitu u Istanbulu sam predložio da se razmotri uspostava jednog tijela u okviru Organizacije, koje bi, po uzoru na postojeće afričke, azijske i arapske grupe, vodilo računa o položaju i stanju muslimanskih zajednica u Evropi – rekao je Izetbegović obrazlažući svoju inicijativu, dodavši da je zahvalan predsjedniku Erdoganu što je prepoznao značaj ove njegove inicijative i dao joj snažnu podršku na Samitu. Inicijativa je naišla na jednoglasno odobravanje od strane država članica Organizacije.
Upitan o porastu islamofobije u svijetu, Izetbegović je naglasio da muslimani na globalnom nivou u posljednjim decenijama rastu i kvantitativno i kvalitativno, i to mijenja ustaljene balanse i odnose snaga, izaziva reakcije i konflikte.
– Broj muslimana se u preteklih pedeset godina udvostručio, njihova ekonomska snaga se udesestostručila, broj školovanih muslimana, što je najbitnije, stostruko je veći. Muslimani su dugo bili objektom istorije, sada postaju subjektom, faktorom bez kojeg se ne može praviti politička ili vojna računica. Bit će otpora, sukoba, organizirat će se protuislamske snage, bit će ksenofobije i islamofobije, negiranja i sataniziranja, ali će to s vremenom gubiti snagu i smirivati se. Nema brzih rješenja, procesi će još neko vrijeme ići u negativnom smjeru, a zatim će doći do mirenja, prihvatanja muslimana i njihovog sistema vrijednosti, integracije i saradnje. Bit će to tako jer muslimani zapadu donose dvije vrijednosti koje mu trebaju – mlade ljude, i vjeru koja će se aktivno suprotstaviti zlima i bolestima od kojih je moderni svijet obolio. Muslimani će se suprotstaviti ekološkom i moralnom sunovratu i konzumerizmu, ili će prestati biti muslimani – kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Upitan šta islam dovodi u vezu sa terorizmom i postoji li način da se to spriječi, Izetbegović je pojasnio da islam dovode u vezu sa terorizmom oni koji u njegovo ime, i pod njegovom zastavom čine zlo i teror.
– Taj dio odgovora je, dakle, jednostavan i jasan. Teži dio odgovora jeste na pitanje – zašto je to tako? Zašto neki muslimani vjeruju da se za vjeru mogu boriti kršeći osnovne vjerske naredbe, zašto olako žrtvuju i svoj i živote drugih ljudi, većinom nevinih ljudi, ako vjeruju u Onoga koji im je dao život, naredio samilost i praštanje, a zabranio nasilje? Na ovo pitanje moraju dati odgovor timovi muslimanskih teologa, sociologa i psohologa. Dio odgovora se sigurno krije u ogromnoj količini nepravde, ignorisanja i nasilja kojem su muslimani diljem svijeta bili izloženi u posljednjem vijeku. Dio njih je očigledno krenuo stranputicom, odgovorivši mržnjom, osvetom i autodestrukcijom – kazao je Izetbegović.
Na pitanje o načinu prevazilaženja razjedinjenosti muslimana, Izetbegović je odgovorio da je muslimanima Kur'an propisao da su braća, zabranio im je podijele na sekte, naredio da budu narod “koji naređuje dobro i zabranjuje zlo”, naredio da se na tom putu dobra bore strpljenjem, pravdom i istinom.
– Muslimani mogu lutati i praviti greške, ali će se uvijek vratiti onome što im je Bog naredio – jedinstvu i aktivnoj borbi za dobro, a protiv zla. Na tom putu ponovnog jedinstva stoje prepreke načinjene od sujeta, nacionalnih sebičnosti, zabluda i predrasuda, neznanja i neobrazovanja. Dolazeća generacija dobro obrazovanih muslimana koji posjeduju istinsku vjeru, i istinsko znanje o njoj, prevazići će podjele i od muslimanskog ummeta napraviti velesilu – dodao je Izetbegović.
Komentirajući sukob u Siriji, neuspješnu potragu za mirom i talas izbjeglica iz ratom zahvaćenog područja, Izetbegović je istakao da ljudi koji spašavaju goli život nailaze na prepreke, uvrede i dodatni progon.
– Bodljikava žica je sramotan odgovor civilizirane Evrope. Bosna i Hercegovina nije na migracijskoj ruti izbjeglica. Ukoliko bude, trudit ćemo se da te ljude prihvatimo humano i bratski, u okvirima naših mogućnosti. U tom smislu, odnos Turske prema sirijskim izbjeglicama je primjer za svaku pohvalu. Nažalost, mnogi odbijaju da to vide i priznaju – istakao je Izetbegović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH istakao je i veliki geopolitički značaj integracije u NATO savez za BiH.
– Za Bosnu i Hercegovinu to je jedan jako bitan korak. Bosna i Hercegovina se suočava sa vrlo ozbiljnim sigurnosnim izazovima. Sa jedne strane je to rastuća opasnost od širenja ideologije tekfira i radikalizacije, a sa druge strane je to rastući uticaj Rusije – istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH dodavši: Kriteriji za članstvo u EU i NATO su u velikoj mjeri podudarni, a njihovim ispunjavanjem stvara se efikasniji pravni i sigurnosni okvir za razvoj privrede, ipovoljnija klima za priliv stranih investicija: to zorno pokazuju iskustva brojnih zemalja koje su taj put prošle prije nas. Na tom putu jako bitna i dobro došla je pomoć koju Republika Turska kao zemlja članica nesebično pruža.
Upitan o bliskim vezama sa rukovodstvom Republike Turske i predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, Izetbegović je kazao da se može reći da je on naslijedio to prijateljstvo od oca Alije, ono je počelo nakon njegove smrti.
– Viđamo se dosta često i to prijateljstvo je zaista nešto više od uobičajenih prijateljstava koje državnici grade i njeguju zarad interesa zemalja koje predstavljaju… Alija je bio iskusan, mudar lider kada je upoznao Taipa. Što u ratu, što u zatvoru, proveo je u teškoj tegobi sa svim vrstama ljudi skoro dvije decenije. Bio je znalac ljudskih duša i prepoznavao je ljudske vrijednosti i slabosti na prvi pogled. I Erdoganovu vjeru, liderski kapacitet i nadolazeću snagu je odmah prepoznao. Kada se dijelio sa dušom pozvao je Erdogana i ostavio mu u emanet da pomaže Bosni i Bošnjacima. Učinio je to bukvalno sa samrtničke postelje – istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
U opširnom intervjuu bilo je također govora i o poboljšanju odnosa na Balkanu, ulozi građana Turske porijeklom sa Balkana u dinamici bilateralnih odnosa, historijskom pamćenju otpora BiH, i presudi zločincu Radovanu Karadžiću…
Prijevod sa turskog: Faktor.ba
