Rat koji su pokrenule Amerika i okupatorska država Izrael protiv Irana imao je katastrofalne posljedice po arapske zaljevske zemlje, koštajući zaljevske ekonomije preko 700 milijardi dolara.
Taj rat otkrio je velike nedostatak u sigurnosnom modelu koji je Vijeće za saradnju usvojilo prije gotovo četiri decenije. Ovaj model, zasnovan na američkom kišobranu, pokazao je da više nije prikladan za sigurnu budućnost regije.
To su najbolje osjetili stanovnici bogatih arapskih zaljevskih zemalja, koji su decenijama navikli gledati ratove u regiji putem televizijskih ekrana, gdje su se bitke vodile u susjednim zemljama, poput Jemena, Sirije i Gaze, ali nikada nisu stigle do njihovih obala.
Američko-izraelski rat protiv Irana poremetio je osjećaj sigurnosti zaljevskih država, oslabio njihove ekonomije bogate energijom i potaknuo ih da preispitaju svoje odbrambene strategije.
Američke vojne baze na zaljevskom tlu učinile su te zemlje metama za hiljade iranskih projektila i dronova, umjesto da im pruže zaštitu.
Iako se čini da se spomenuti rat završio, barem za sada, mnogi u Zaljevu strahuju da će nadolazeći sporazum između Sjedinjenih Država i Irana malo učiniti na smanjenju prijetnje koju za njih predstavlja Teheran.
Ove sedmice, američki državni sekretar Marco Rubio sastao se s nekoliko arapskih čelnika u regiji, nastojeći ih umiriti u implicitnom priznanju tih zabrinutosti. Novinarima u Kuvajtu u srijedu je rekao da Sjedinjene Države “neće poduzeti nikakve radnje koje bi potkopale sigurnost svojih saveznika.”
Zaljevske zemlje su iz ovog rata izašle transformirane, s otkrivenim ranjivostima. Mnoge se sada usredotočuju na jačanje svojih vojnih sposobnosti i povećanje potrošnje na naoružanje i odbrambene sisteme. Ova promjena odražava jasan odmak od ambicioznih i optimističnih razvojnih projekata koji su karakterizirali regiju tokom proteklog desetljeća.
“Rat je ostavio duboku ranu, i trebat će jako dugo da zacijeli,” rekao je Khalid al-Jaber, izvršni direktor Vijeća za globalne poslove Bliskog istoka, think tanka sa sjedištem u Kataru.
Mohammed Baharoon, voditelj istraživačkog centra “Buhouth” sa sjedištem u Dubaiju, kaže da je “rat postavio opasne presedane u regiji,” tvrdeći da su akcije Sjedinjenih Država, Izraela i Irana stvorile “opušten pristup pribjegavanju vojnoj sili.” Dodao je, “Postalo je poput starog američkog zapadnjačkog zakona, gdje su primirja lako kršena više puta bez podizanja obrva.”
Čini se da je rat produbio podjele među nekim zaljevskim državama umjesto da ih ujedini, jer svaka zaljevska država slijedi vlastiti pristup rješavanju problema s Iranom. UAE je ojačao svoje saveze sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
Katar je, s druge strane, odigrao ključnu posredničku ulogu u naporima da se postigne sporazum između Washingtona i Teherana. Saudijska Arabija nastojala je zadržati svoje opcije otvorenima,”pokušavajući utjecati na odluke Trumpove administracije, istovremeno održavajući komunikacijske kanale s iranskim dužnosnicima.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana, odnosno mogućnost da ga Teheran ponovno zatvori u budućnosti postala je izvor tjeskobe za regiju, potičući zaljevske države da preispitaju kako nafta, hrana i druga roba ulaze i izlaze s njihovih teritorija.
Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata usvaja strategiju “nulte ovisnosti o Hormuškom tjesnacu”, širenjem svojih luka smještenih izvan tjesnaca i izgradnjom novih naftovoda i željezničkih mreža, kako je nedavnoj otkrio ministar trgovine UAE za Bloomberg.
Uprkos svemu tome, nad ovim transformacijama lebdi pitanje: “Da li je sukob zaista gotov?”
Katarski istraživač Al-Jaber odgovara: “Užasavamo se mogućnosti da bi ovaj sukob mogao eskalirati u dugotrajni rat.”
Analitičari kažu da mnogi zaljevski dužnosnici osjećaju mješavinu frustracije i razočaranja prema Sjedinjenim Državama. Početni sporazum između Washingtona i Teherana malo je učinio za rješavanje zabrinutosti zaljevskih vlada, poput iranskog arsenala projektila i dronova ili njegove podrške milicijama.
Trumpova administracija također je privremeno ukinula naftne sankcije Iranu, što bi Teheranu moglo dati ekonomski poticaj.
Arapski analitičari vjeruje da je vrijeme da zaljevske države započnu odvojene razgovore s Iranom i možda potraže pakt o nenapadanju sa svojim susjedom. Također, oni se nmadaju da je američko-izraelski rat protiv Irana potaknuo zaljevske države da ojačaju svoje sposobnosti i prilagode se novoj stvarnosti.
