Ko su ljudi otporni na koronavirus i da li je njihov DNK ključ za liječenje bolesti

580

U toku su studije širom svijeta u kojima se analiziraju ljudi koji su prirodno otporni na virus Sars-Cov2, koji prouzrokuje Covid-19. U njihovim genima mogao bi da bude ključ za liječenje te bolesti, navodi za RTS Dušan Keckarević, molekularni biolog i forenzički genetičar.

Doktor Dušan Keckarević je u Beogradskoj hronici na RTS rekao da, iako još nema dovoljno informacija o urođenoj rezistenciji na virus, postoje slučajevi širom svijeta da se ponekad zaraze svi članovi porodice, osim jednog.

„Oni posjeduju neki prirodni imunitet, a on mora da leži negdje u genetskom materijalu. Ako vi analizirate genetski materijal grupe takvih ljudi i poredite sa grupom ljudi koji obolijevaju, onda vi možete da dođete do razlike u njihovim genomima, odnosno u nasljednom materijalu i da na kraju date odgovor – možda taj protein, ta sekvenca, ta varijanta tog proteina štiti ljude od oboljevanja Covida“, navodi Keckarević.

Objašnjava da ta istraživanja nisu laka za izvesti, ali su, kako kaže, moguća i na više nivoa su u toku.

Upitan u kojem pravcu ide epidemija odgovara da su njegove procjene da on neće nestati, da će nastaviti da egzistira ali da će možda doći do one varijante koja neće biti smrtonosna.

„Ja bih rekao da je u toku neka kohabitacija virusa iz ljudske populacije, a virus se mijenja, mi izdržavamo napad. On će nastaviti da egzistira, možda će doći do one varijante koja neće biti smrtonosna nego će koegzistirati sa nama u vidu gripa, i mislim da vjerovatno neće biti kraja prisustva tog virusa, ali u nekom trenutku postaće nebitno da li se on pojavljuje ili ne, ili će jednostavno preći u neku infekciju koja iziskuje manje pažnje. To su moja očekivanja“, navodi Keckarević.

I druga varijanta je, kaže gost Beogradske hronike, da se iznjedri neka vakcina koja će se primijeniti široko u čitavom svijetu u istom trenutku i jednostavno dovesti do zaustavljanja prijenosa virusa.
Upitan o ulozi DNK u doba korone, navodi da se zahvaljujući toj analizi saznalo kako se virus mijenjao i koje su varijante bile prisutne – od alfa preko britanskog soja do sadašnjeg delta soja.

„I znaćemo ubuduće na dnevnom, nedjeljnom i mjesečnom nivou koje varijante su prisutne u populaciji. To ima značaja, hajde da gledamo u daleku budućnost, ako se budu proizvodile vakcine koje mogu da reaguju promtno, ne da primjenjujemo vakcinu koja je dobra za onaj soj koji je prošao nego za onaj soj koji nam dolazi“, navodi Keckarević.