U dva i po sata nakon ponoći, 29. decembra, zastupnici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, glasovima 41 zastupnika vladajuće većine. Zastupnici opozicije nisu prisustvovali u radu parlamenta, nezadovoljni predloženim izmjenama Zakona.
Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici Ervina Ibrahimovića, na osnovu glasova zastupnika, nije uvršten u dnevni red. Za prijedlog su glasala samo dva zastupnika. Većina je odbila i prijedloge Andrije Popovića – zakona o zabrani fašističkih organizacija, zatim prijedlog zakona o zaštiti strateških interesa u oblasti aviosaobraćaja.
Tačno godinu nakon što je u Skupštini Crne Gore usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, na prijedlog nove Vlade sa premijerom Zdravkom Krivokapićem na čelu, usvojene su izmjene kojima se u suštini eliminišu svi za Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) sporni članovi i imovina ostaje u njihovom vlasništvu.
Usvojenim izmjenama izbrisani su članovi iz prethodne verzije Zakona o slobodi vjeroispovijesti iz decembra 2019. godine, koji su propisivali da će “svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina”.
Ovaj član bio je neprihvatljiv SPC-u koji je odmah nakon usvajanja prve verzije zakona, u decembru 2019. godine, pokrenuo široke proteste, uz podršku najvećeg dijela tadašnje opozicije, smatrajući da tada vladajući DPS pokušava da zakonom “otme crkvenu imovinu”. Izbore koji su se, održali u vrijeme crkvenih protesta, krajem augusta, DPS je izgubio, a na vlast je došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera Zdravka Krivokapića, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Novim izmjenama Zakona je ukinuta i odredba iz prethodnog, da se vjerska zajednica mora registrovati, što je također bila jedna od tačaka kojoj se SPC žestoko opirao.
Sastavni dio usvojenog Zakona postala su dva amandmana Građanskog pokreta URA, da su vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu, a koje nisu upisane u jedinstvenu evidenciju dužne da djeluje u okviru pravnog poretka Crne Gore i da kontrolu zakonitosti trošenja sredstava vjerskih zajednica iz državnog budžeta vrše nadležni organi, u skladu sa zakonom.
Glasanju je prethodila višesatna pauza zbog potvrđivanja mandata novoj zastupnici vladajućeg pokreta URA Suadi Zoronjić, nakon što je njihov zastupnik Filip Adžić podnio ostavku na tu funkciju.
Nakon što je Državna izborna komisija (DIK), što je formalna procedura, odbila da joj verifikuje mandat, to je učinila Skupština čime je parlamentarna većina osigurala neophodni 41. glas za izglasavanje Zakona. Oni su optužili opoziciju da su preko DIK-a pokušali da opstruiraju usvajanje promjena Zakona.
