Nedavnim rebalansom budžeta vlada Srbije uspjela je da iznenadi čak i ekonomsku javnost, a glavni razlog je u povećanju budžetskog deficita i dodatnom zaduživanju kojim će javni dug porasti do 30 milijardi eura.
Originalnim prijedlogom budžeta iz decembra bilo je planirano zaduženje od oko milijardu i po eura, a rebalansom u aprilu zaduženje je povećano više nego duplo – na tri i po milijarde, prenosi Glasa Amerike.
Kako kažu ekonomisti – dio tih mjera je opravdan, ali sa druge strane vlast kao da pokušava da se umili svim građanima, svim penzionerima ili svim privrednim akterima neselektivnim dijeljenjem novca, kaže novinar Novog Magazina Mijat Lakićević:
“Ne treba zaboraviti – sve to što će država sad da se zaduži da bi podijelila pare nama, odnosno građanima i privredi, zapravo to ćemo mi morati da vratimo. Prosto, tu se više ne biraju sredstva da bi se kupili glasovi”.
Glavni ekomista Fiskalnog savjeta Danko Brčerević izbjegava da daje političke ocjene, ali ističe da je Fiskalni savjet u svojoj ocejni rebalansa budžeta ukazao na to da bi vlada trebalo da objasni zašto ovim rebalansom dolazi do velikog povećanja rashoda u nabavci naoružanja. Srbija je i prije ovog rebalansa dva do tri puta puta više izdvajala za vojsku od zemalja Centralne i Istočne Evrope, kaže Brčerević:
“Sad imamo malte ne dupliranje izdvajanja za naoružavanje vojske, tako da smo mi sa nekih 0,6-0,7 posto BDP-a koji su bili planirani originalnim budžetom, koji su već veoma veliki, sada ihahaj preko 1 posto, blizu 1,5 posto BDP-a za te namjene i to je nešto za šta nije lako naći objašnjenje. Prvo, zašto se to nije znalo prije dva mjeseca, šta se to desilo u međuvremenu da se ta izdvajanja povećaju. I drugo, da li je u ovoj krizi zaista to bio prioritet.”
Zaduživanje od 300 miliona eura za vojsku je još jedan dokaz neracionalnog ponašanja vlasti i pitanje je, po mišljenju Lakićevića, da li je Vojsci Srbije, kakva je sada, potrebno to naoružanje. Ima čak rezona da se kreše vojni budžet, kaže sagovornik Glasa Amerike i dodaje:
“Ja prosto nekad imam utisak da i ta kupovina oružja zapravo nije izazvana domaćim potrebama i potrebama vojske, nego nekim dilovima koji se sklapaju na spoljnopolitičkom planu. Dakle to je da bismo mi zadovoljile neke Ruse ili Bjeloruse ili ne znam već koga. I onda su tu naravno i naše firme koje će u to da se ugrade.”
Ovim rebalansom budžeta nivo javnog duga je stigao do 60 odsto BDP-a, i kako upozoravaju ekonomisti, to je za zemlju kakva je Srbija dovoljno da se upale crvene lampice.
