Ulažući materijalne dokaze na suđenju Fahrudinu Radončiću i još troje optuženih za ometanje rada pravosuđa, Državno tužilaštvo predočilo je naredbu o provođenju istrage iz septembra 2012. protiv više oosba, među kojima je i Naser Kelmendi.
Državno tužilaštvo je među materijalnim dokazima predočilo naredbu o provođenju istrage od 21. decembra 2015. protiv Bakira Dautbašića i Bilsene Šahman zbog sumnje da su počinili djelo ometanje rada pravosuđa, te naredbu o proširenju istrage protiv Fahrudina Radočića koja je uslijedila nakon četiri dana.
Prikazana je i naredba o proširenju istrage u odnosu na Zijada Hadžijahića iz 26. januara 2016., a tužiteljica Elvira Stanojlović je dodala da su ovim aktom proširena i krivična djela koja su i navedena u optužnici, piše BIRN.
– Ovi dokazi se ulažu na okolnosti zakonitosti provođenja istrage – pojasnila je tužiteljica.
Odbrane su prigovorile na zakonitost naredbi, a Radončićev branilac Dragan Barbarić je rekao da se Tužilaštvo nije pridržavalo svoje zakonite obaveze.
– Ova naredba nema elemente koje zakon propisuje, nema osnov sumnje, niti ijedan potkrepljujući dokaz. Ovom naredbom tužilac traži provođenje posebnih istražnih radnji – rekao je Barbarić.
Tužiteljica Stanojlović je odgovorila da prigovori Odbrane ne stoje, te da obim i sadržaj naredbe zavise od procjene tužioca. Pomenula je, između ostalog, da optuženi imaju svoje ljude u svim segmentima društva, ali je u tome prekinula predsjedavajuća Vijeća Hasija Mašović uz obrazloženje da ti navodi izlaze van okvira optuženja, a reagirao je i optuženi Radončić.
-Navodima da imamo svoje ljude u segmentima društva, tužiteljica se bavi političkim pamfletizmom – istakao je prvooptuženi.
Najviše rasprave je izazvalo predočavanje naredbe o provođenju istrage protiv više osoba zbog organizivanog kriminala iz septembra 2012. koja je obuhvatila Kelmendija, a tužiteljica je dodala da se jedna tačka te naredbe odnosi na ubistvo Ramiza Delalića. Na upit predsjedavajuće Vijeća zašto se među dokazima unosi naredba iz drugog predmeta, tužiteljica je objašnjavala da ti postupci čine “jednu procesnu zajednicu”.
– Na svjedokinju Azru Sarić je vršen pritisak da promjeni izjavu u odnosu na onu od 8. aprila 2014. koju je dala u istrazi protiv Kelmendija – rekla je tužiteljica.
Odbrana je istakla prigovor relevantnosti, a branilac Barbarić je pomenuo da ovaj dokaz uopšte nema veze sa ovim predmetom.
Radončić se tereti da je naredio izvršenje pritiska na svjedokinju Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Kelmendija na Kosovu, dok su izvršioci bili Šahman i Dautbašić. Radončić se tereti i da je, u dogovoru s Dautbašićem, nastojao od Hadžijahića, uposlenika Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga i, ako jeste, da pokuša uticati da se zatvori. Zauzvrat je Hadžijahiću, prema navodima Tužilaštva, obećano imenovanje njegove supruge na mjesto ambasadora u Sloveniji ili nekoj zapadnoevropskoj zemlji.
Prije ulaganja materijalnih dokaza, nalaz je iznio vještak Federalne uprave policije Almir Rizvić, koji je vještačio mobitel privremeno oduzet od Indire Ćatić. Vještak je naveo da je na telefonu prva informacija evidentirana 12., a zadnja 25. januara 2016, te da su svi podaci pohranjeni na e-mail adresu.
Branilac Asim Crnalić je upitao šta Tužilaštvo postiže ovim vještačenjem, a tužiteljica Suada Pašić je replicirala da su na telefonu prvi podaci zabilježeni 12. januara, dan nakon privođenja Dautbašića i Šahman. Tužiteljica je pitala da li je u imeniku pronađen određen broj, što je vještak potvrdio, a Radončić je potom rekao da je taj broj njegov, u čemu ne vidi ništa sporno.
