SAFF

U Srbiji se koristi oko 3.000 turcizama

Facebook
Twitter
WhatsApp

U ambasadi Srbije u Ankari, i u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu, u novembru će biti predstavljen „Novi tursko-srpski rečnik” dr Marije Đinđić, objavljen u izdanju Turskog lingvističkog društva.Rad na izradi riječnika Marija Đinđić započela je prije sedam godina, i na srpskohrvatskom govornom području ovo je najveći tursko-srpski riječnik do sada, sa 51.000 odrednica.

– Danas koristimo tri puta manje turcizama od onih 9.000 koje je šezdesetih godina 20. veka zabeležio u svom rečniku turcizama Abdulah Škaljić. U savremenom srpskom književnom jeziku najveći broj pozajmljenica upravo je iz turskog jezika i njih ima 3.000. Od toga 50 odsto aktivno koristimo, kao što su: jastuk, jorgan, tavan, kašika, čizma, barut, đevrek, kafa, kovrdža, rakija, rusvaj, hir, krevet, kusur, biber, dugme, pita, čaršaf, čarapa, džaba, šamar, šećer… – kaže Marija Đinđić.

Ona naglašava da srpski jezik čuva turcizme koji se više ne koriste ni u turskom jeziku, poput riječi duvan i čilaš. Ataturkovim purizmom i jezičkom reformom, započetom 1928. godine, Turci su sve riječi neturskog porekla, među njima arapske i persijske, kako objašnjava, zamjenili svojim riječima.

–Ispada da mi čuvamo arapski i persijski nanos u našim turcizmima, u rečima šešana (vrsta puške), dželep (stado), džanfez (vrsta svilene tkanine), šegrt, dok Turci, kao narod osvajač, od srpskih reči u književnom jeziku čuvaju samo reč Božić.

– Najduže sam se zadržala kod frazeoloških izraza. Poslovica koja na turskom glasi: „Ko se jednom na mleko opeče, taj i jogurt duva”, postoji i na srpkom, ali se retko koristi, i bolje je prevesti je sa uobičajenom: „Koga su zmije ujedale, taj se i guštera plaši”. Turci kažu: „Šta zna magarac šta je kompot”, dok je kod nas to: „Šta zna svinja šta je dinja”. U Turskoj imaju „Vodenica se ne može pokrenuti vodom iz kofe”, a tek u Vukovim poslovicama sam pronašla srpske ekvivalente „Jedna palica ni pred carem ne gori” i „Jedna koža ne može dva mesa dati”, sa značenjem da zahtevan posao teško može jedna osoba da obavi.

Slobodna Bosna

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA