U Vogošći otvorena izložba fotografija “Alija Izetbegović – između Istoka i Zapada”

129

Način razmišljanja i donošenja odluka u teškim trenucima prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića moguće je shvatiti tek u današnjem vremenu, poručeno je na otvaranju izložbe u povodu 17. godišnjice smrti prvog predsjednika nezavisne BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Direktorica Javne ustanove Muzej “Alija Izetbegović” Nađa Berberović-Dizdarević je u obraćanju prisutnima kazala da se radi o izložbi na kojoj je na 32 panoa predstavljen politički, diplomatski i privatni život Alije Izetbegovića, njegov lik i djelo.

Ono što ovo izložbu čini posebnom, kako je kazala, je činjenica da mnoge fotografije i dokumenti do sada nisu bili prikazani u javnosti jer se radi o fotografijama i dokumentima iz privatne arhive porodice Izetbegović.

“Kada govorimo o Aliji Izetbegoviću, većina ljudi prvo u njemu vidi predsjednika, državnika, političara. Ja, lično, u njemu vidim na prvom mjestu mislioca, intelektualca, humanistu, pravnika, čovjeka koji se borio za ideju u koju je vjerovao, a to su ideje tolerancije, ljudskih prava i ljudskih sloboda”, rekla je Berberović-Dizdarević.

Edin Smajić, načelnik općine Vogošća, je rekao da je tek sada u ovom vremenu moguće shvatiti način razmišljanja i donošenja odluka Alije Izetbegovića u tim teškim trenucima.

JU Muzej “Alija Izetbegović” u saradnji s Kulturno-sportskim centrom Vogošća organizira izložbu fotografija iz privatne arhive predsjednika Alije Izetbegovića pod nazivom “Alija Izetbegović između Istoka i Zapada”.

Na 32 panoa je prikazano preko stotinu fotografija koje hronološki prezentiraju život Alije Izetbegovića.

Posjetioci će, uz slobdan ulaz, moći pogledati izložbu do 23. oktobra 2020. godine svaki dan u periodu od 10:00 do 18:00 sati.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na Šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.