Analiza penzionisanog ukrajinskog generala Mikole Zenceva, objavljena na ukrajinskom portalu Ukrinform, upozorava da politička kriza u Bosni i Hercegovini poprima širi sigurnosni značaj za Evropu zbog ruskog utjecaja i separatističkih poteza u Republici Srpskoj.
Zencev navodi da se slabosti dejtonskog poretka sve više koriste za slabljenje državnih institucija u Sarajevu. Kao ključnog saveznika Moskve izdvaja Milorada Dodika, koji, prema njegovim tvrdnjama, blokira odluke državnih institucija, osporava presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i bojkotuje rad državnih tijela.
– Jedan od glavnih saveznika Kremlja u regiji je Milorad Dodik, dugogodišnji i otvoreni saveznik Vladimira Putina. On redovno posjećuje Moskvu i koristi svoje resurse da blokira odluke centralne vlade u Sarajevu – napisao je Zencev za Ukrinform.
Ruski utjecaj
Kao primjere pritiska Zencev navodi ispitivanje 26 zaposlenika Memorijalnog centra Srebrenica nakon izvještaja o negiranju genocida, kao i aktivnosti mreže radikalnih grupa okupljenih kroz “pravoslavna bratstva”, motociklističke klubove i sportske organizacije.
– Posebnu ulogu igra Rusko-srpski humanitarni centar u gradu Nišu, koji su zapadni stručnjaci više puta nazivali mogućom bazom za elektronsko obavještajno djelovanje i koordinaciju operacija u Bosni i Hercegovini. Paralelno s tim, u toku su i veliki sajber napadi, povezani s ruskim hakerskim grupama Midnight Blizzard i Forest Blizzard: na Centar za sigurnosnu politiku (BCBP) sa sjedištem u Beogradu zabilježeno je više od 28.000 takvih napada. Medijski resursi poput RT Balkan, kao i propagandne mreže povezane s ruskim specijalnim službama, pružaju informacijsku podršku ovoj aktivnosti – napisao je Zencev.
Brčko kao moguća tačka eskalacije
Zencev je Brčko označio kao ključnu tačku koja bi, iz vojne perspektive, mogla biti ishodište eskalacije nasilja u Bosni i Hercegovini.
– Među scenarijima vojne eskalacije, stručnjaci najčešće razmatraju pokušaj srpskih snaga da probiju koridor kroz Brčko kako bi povezali svoj istočni i zapadni dio teritorije. Svaki pokušaj silom da se promijeni status quo neminovno bi imao međunarodne posljedice. S Hrvatskom, članicom NATO-a, u blizini, Alijansa bi bila prisiljena odgovoriti preusmjeravanjem snaga na Balkan i preusmjeravanjem resursa s baltičkog i istočnog krila Evrope. Sprečavanje nove krize koštat će mnogo manje od njenog prevazilaženja – napisao je Zencev.
Prema njegovim riječima, sve navedeno zahtijeva jačanje međunarodnog sigurnosnog prisustva u najranjivijim područjima Bosne i Hercegovine, pojačavanje sankcija prema onima koji potkopavaju Dejtonski sporazum te intenziviranje saradnje evropskih sigurnosnih službi u suprotstavljanju ruskim mrežama utjecaja.
Upozorenje Evropi
– Balkan se ne može ignorisati. Evropska historija je više puta pokazala da balkanske krize rijetko ostaju isključivo regionalne. Zato je danas važno spriječiti da Bosna i Hercegovina postane još jedna platforma za geopolitičku konfrontaciju Rusije sa Zapadom – zaključio je Zencev.
