SAFF

Zločinci su prije 31 godinu u Ahmićima ubili 116 bošnjačkih civila: HVO je išao od kuće do kuće, palilo i ubijao

Facebook
Twitter
WhatsApp

U petak, sa zvucima ezana, 16. aprila 1993. godine, u 5:30 ujutro, jedinice Hrvatskog vijeća odbrane istovremeno su napale naselja Vitez, Stari Vitez, Ahmiće, Nadioce, Šantiće, Piriće, Novake, Putiš i Donju Večerisku. Poslušajte radio priču o zločinima i zločincima koji su se tog dana okomili na selo Ahmići:

Tog jutra, HVO vozila blokirala su glavne ceste a napad je započeo sa tri strane kako bi se stanovništvo u bijegu usmjerilo prema jugu, gdje su vojnici čekali i pucali na ljude. Male skupine od oko pet do deset vojnika išle su od kuće do kuće, palili ih te ubijali ili tjerali mještane. Na kraju, Ahmići su teško razoreni. Od 200 bošnjačkih kuća, spaljeno je njih 180.

Dvije lokalne džamije su uništene eksplozivima.

Od 116 civila najmlađa žrtva od 3 mjeseca

U napadu Hrvatskog vijeća odbrane 16. aprila 1993. godine na bošnjačko selo Ahmići, pripadnici HVO-a ubili su 116 civila, starijih ljudi, žena, djece i staraca. Najmlađa žrtva imala je svega tri mjeseca, a najstarija 82 godine.

Haški tribunal je za zločin u Ahmićima osudio sedam bivših pripadnika HVO-a, dok je pred Sudom BiH za isti zločin Paško Ljubičić osuđen na 10 godina zatvora.

Najveći pokolj u sukobu Bošnjaka i Hrvata

Pokolj u Ahmićima je ratni zločin koji su počinili pripadnici HVO 16.aprila 1993. nad bošnjačkim civilima. Ahmići su malo selo u srednjoj Bosni. Ubijeno je 116 osoba. To je bio najveći pokolj u sukobu Bošnjaka i Hrvata.

Pokolj su otkrili mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske, i pukovnik Bob Stewart.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ti zločini bili zločin protiv čovječnosti, a jedan od izvršitelja ove akcije, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora.

Počinitelji su bili pripadnici sljedećih jedinica: Jedinica Vojne Policije HVO-a “Jokeri”, Viteška brigada HVO-a, jedinica Vitezovi te brigada “Nikola Šubić Zrinski”.

Za ovaj zločin osuđeni su: Dario Kordić(25 godina), Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić osuđeni su na zatvorsku kaznu od 6 do 10 godina zbog učestvovanja u napadu, ali su 2001. oslobođeni krivice. Drago Josipović dobio je 12 a Vladimir Šantić 18 godina zatvora.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti, a jedan od zapovjednika ove akcije, Dario Kordić osuđen je na 25 godina.

Na 25 godina zatvora osuđen je za sljedeća kaznena djela:

Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja); hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija); progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubistvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti).

Vijeće je zaključilo da je sukob između bosanskih Hrvata i bosanskih Muslimana u Bosni i Hercegovini postao međunarodnim zbog intervencije Hrvatske u tom sukobu putem njezinih trupa.
Nadalje, ICTY je donio sljedeću presudu o sukobu Hrvata i Bošnjaka:

“Sudsko vijeće zaključuje da je predsjednik Tuđman gajio teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini, koje su bile dio njegovog sna o Velikoj Hrvatskoj koja bi uključivala zapadnu Hercegovinu i Srednju Bosnu”.

Sud je odlučio da Kordića oslobodi nakon što je odslužio dvije trećine kazne. Presuđeni ratni zločinac Kordić je 6. juna 2014. pušten na slobodu a u Hrvatskoj dočekan kao heroj.
Tihomir Blaškić, iz sela Brestovsko, u opštini Kiseljak, vojni oficir koji je za zločine nad Bošnjacima tokom etničkog čišćenja Lašvanske doline, osuđen je na 45 godina zatvora.

Blaškić je optužen na osnovu individualne krivične odgovornosti i po komandnoj odgovornosti za zločine koje su hrvatske snage počinile od maja 1992. do januara 1994. nad Bošnjacima. Optužnica uključuje zločine protiv čovječnosti (progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi), teške povrede Ženevskih konvencija (namjerno ubijanje, masovno razaranje imovine, nečovječno postupanje, uzimanje civila za taoce, nanošenje teških patnji), te kršenja ratnih zakona i običaja (protuzakoniti napadi na civile i civilne objekte, razaranje vjerskih objekata, ubistva).

U inicijalnoj optužnici “Lašvanska dolina” od 10. novembra 1995. je optužen zajedno sa još pet optuženika Darijem Kordićem, Marijem Čerkezom, Zlatkom Aleksovskim, Ivanom Šantićem i Perom Skopljakom, da bi se nakon presuda Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu optužnica razdvojila.

Tihomir Blaškić je 2000. godine osuđen na 45 godina po svim tačkama optužnice, da bi nakon žalbenog postupka bila izrečena konačna kazna od devet godina zatvora.

Haški tribunal je za zločin u Ahmićima osudio sedam bivših pripadnika HVO-a, dok je pred Sudom BiH za isti zločin Paško Ljubičić osuđen na 10 godina zatvora.

Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić osuđeni su na zatvorsku kaznu od 6 do 10 godina zbog učestvovanja u napadu, no presudom iz 2001. oslobođeni su krivice. Drago Josipović dobio je 12, a Vladimir Šantić 18 godina zatvora. Dragan Papić oslobođen je krivice.


Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA