Budućnost ekonomije zaljevskih zemalja nakon korone

298

Budućnost ekonomije zaljevskih zemalja nakon korone bit će prilično teška. Nakon širenja korone i velikog pada cijena nafte vlade zaljevskih zemalaj nemaju mnogo mogućnosti za stabilizaciju budžeta.

Prema agenciji Moody's koja se bavi procjenom kreditnog rejtinga, zemlje članice Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja teško će upravljati budžetskim deficitom. Biće prinuđeni na povećavanje poreza ili smanjenje ​​subvencija, fokusirajući se na poticanje ekonomskih aktivnosti i ublažavanje utjecaja širenja virusa korona na stanovništvo zaljevskih zemalja.

Većina vlada može iskoristiti svoje velike finansijske rezerve ako se cijene nafte ne povrate, a mogu i smanjiti investicijske izdatke za upravljanje budžetskim deficitom ili kupiti vrijeme za zaduživanje.

Kako će to utjecati na zaljevske zemlje

Čini se da će Katar, zahvaljujući budžetskom suficitu i oslanjanju svoje ekonomije na izvoz UNP-a, biti zemlja s najmanje gubitaka među zemljama članicama Vijeća. Predsjednik katarske trgovinske i industrijske komore, šeik Khalifa bin Jassim Al Thani, potvrdio je u izjavi za medije da se Katar u brobi protiv krona virusa okoristio iskustvom blokade koja uskoro ulazi u četvrtu godinu, a koju su toj zemlji nametnule KSA i UAE, posebno kada je u pitanju osiguravanje potreba za hranom. Posebno je istakao “paket podrške koji je država pružila privatnom sektoru, a koji se procjenjuje na 75 milijardi rijala (20,6 milijardi dolara), kako bi se uklonili popratni efekti koji će pratiti sljedeću fazu u svjetlu posljedica krize s pandemijom korone”.

S druge strane, ekonomije Omana i Bahrejna, koji su dva najmanja proizvođača nafte i trpe teret duga, podložnije su ekonomskim padovima, pokazuje analiza American Capital Company. Cijene nafte, koje ove godine lebde oko 30 dolara za barel, vjerojatno će ogroman nanijeti gubitak državama Zaljeva. Podaci govore da “Saudijska Arabija može svjedočiti porastu budžetskog deficita za 2020. godinu na 16,1%,  ako prosječna cijena nafte bude 40 USD za barel. Ako prosječna cijena bude 30 USD za barel, tada će deficit skočiti na 22,1%, što je ekvivalent 170 milijardi dolara.

Ekonomska transformacija

Stručnjaci očekuju da će ekonomija zaljevskih država nakon korone biti “krizna ekonomija”, tako da bi trebale postati spremnije za suočavanje s epidemijama ili ekološkim katastrofama.

Član savjetodavnog odbora Chartered instituta za vrijednosne papire i investicije, financijski analitičar Waddah Al-Taha, izjavio je za Reuters da će širenje “epidemije korone promijeniti lice ekonomije svijeta općenito, a time i zaljevske ekonomije.

Al-Taha je kazao: “Postkoronska ekonomija restrukturirat će udio ekonomskog sektora u BDP-u kako bi postala raznolika i poduprta industrijskom, proizvodnjom, zdravstvenom i poljoprivrednom ekonomijom.”

Također je izrazio očekivanje da će globalna i lokalna ekonomija svjedočiti izvanrednom zamahu u farmaceutskom sektoru i trošenju na zdravstveni sektor, te povećati želju zemalja da osiguraju svoje potrebe za hranom i lijekovima, zajedno s finansijskim, uslužnim i naftnim sektorom. “

Mjere zaljevskih zemalja

Zaljevske države su poduzele nekoliko preventivnih mjera. Država Katar podržala je privatni sektor sa oko 75 milijardi rijals (20,6 milijardi dolara) što će biti dovoljno da ukloni nuspojave koje će pratiti sljedeću fazu u razdoblju nakon obuzdavanja pandemije. Ovaj korak katarske vlade za privatni sektor, kako to vide posmatrači, predstavlja poruku uvjeravanja državnog vodstva i dragocjenu priliku za prevazilaženje krize i postizanje većeg rasta i razvoja, jer je istinski partner javnog sektora u procesu razvoja koji se odvija u državi.

Emiratska vlada je također započela s novom strategijom za oblikovanje zemlje nakon završetka pandemije; strategiju koja se temelji na mobiliziranju svih lokalnih, arapskih i međunarodnih umova i iskustava za izradu politika i razvijanje vizija za izgradnju novih temelja i mehanizama djelovanja u svim sektorima.

Saudijski ministar financija Muhammad Al-Jadaan rekao je da bi Kraljevina trebala oštro smanjiti budžetske izdatke kako bi se suprotstavila utjecaju virusa korone. Al-Jadaan je najavio da će saudijske vlasti poduzeti “vrlo stroge, a moguće i bolne” mjere, dodavši da povlačenje iz monetarnih rezervi Kraljevine tokom tekuće godine ne smije prelaziti milijardu rijala (oko 32 milijarde dolara).