Da nije bilo Turaka koji štite Aju Sofiju, ona bi odavno propala, rekao je grčki svećenik Evangelos Papanikolaou, prenosi Anadolu Agency (AA).
“Ko bi zaštitio veliku građevinu poput Aje Sofije? Turci su ju zaštitili”, rekao je nakon vjerskog obreda u crkvi Analipseos u Rafini, u blizini prijestolnice Atine.
Naglasio je da Turci na Kritu nisu zatvorili niti jednu crkvu, ali su mnogi manastiri i crkve u Grčkoj bili zatvoreni po nalogu Othonasa.
Naveo je i da su ljudi mogli slobodno živjeti svoju vjeru tokom vladavine Turaka.
“Zato su ljudi rekli: ‘Radije bih vidio turski turban, nego latinsku kapu’. Ako se ja pitam, nijedno se ne bi trebalo vidjeti, ali ako moram birati između tog dvoga, onda peferiram Turke”, rekao je Papanikolaou.
Podsjetio je da su mnogi turisti ušli u Aju Sofiju, dok je bila muzej, u neprikladnoj odjeći, ali da će se sada ulaziti bez obuće, s dugom odjećom i pokriveni (žene).
“Nije li to izraz poštovanja? Možda to ne bismo trebali shvatiti kao prokletstvo, već kao korekciju”, dodao je Papanikolaou.
Aja Sofija je kao crkva bila u funkciji 916 godina, do osvajanja Istanbula, dok je status džamije imala od 1453. do 1934., kada je dobila status muzeja.
Turski sud je 10. jula poništio odluku nekadašnje vlade te zemlje kojom je 24. novembra 1934. godine Aji Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke, Aji Sofiji je vraćen status džamije.
Kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u gradu na Bosforu, Aja Sofija je od 1985. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.
Turske vlasti su najavile da će i dalje čuvati kulturno-historijske vrijednosti Aje Sofije i to na način da će za vjerske obrede u njoj biti nadležna Uprava za vjerske poslove Turske, a o restauraciji, konzervaciji i zaštiti će brinuti Ministarstvo kuture i turizma te zemlje.
Turisti će i dalje moći posjećivati Aju Sofiju, i to besplatno, a freske na zidovima će zavjesama biti prekrivane samo za vrijeme namaza.
