Povijest islama i muslimana pamti mnoge velikane, ljude koji su snagom vjere u Allaha prednjačili i iza sebe ostavili velika, za većinu ljudi, nedostižna djela. Znamo za predaje o veličanstvenim djelima prvih muslimana, odnosno ashaba poslanika Muhameda alejhiselam. I povijest Bošnjaka upamtila je brojne velikane. Jedan od uglednika naše prošlosti je rahmetli hadži hafz Ibrahim efendija Trebinjac. Hafiz Trebinjac iza sebe je ostavio je brojne hajrate. Ovom prilikom izdvajamo jedan poseban hajrat, djelo koje mogu raditi samo oni koji su neizmjerno iskreni prema Allahu. Naime, hafiz Ibrahim efendija Trebinjac ostao je upamćen po rijetko viđenom hajratu, kao imam, dvadeset godina je predvodio sabah namaz u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu, svako jutro je na sabahskom farzu učio džuz – dvadeset stranica Kurana.
Usporedimo ovo veliko djelo hafiza Trebinjca sa stanjem muslimana u BiH danas. Džamije u BiH su poluprazne, rijetki su oni koji uopće dolaze na sabah namaz, a i oni koji dolaze, uglavnom, uče tek nekoliko ajeta iz Kurana. Nama je teško i zamisliti kako izgleda sabah na kojem se uči dvadeset stranica Kurana, a šta tek reći za ustrajnost hafiza Trebinjca u ovom djelu čitavih dvadeset godina.
Kratka biografija:
Hafiz Ibrahim ef. Trebinjac se rodio u Sarajevu 17. oktobra 1912. godine. U rodnom mjestu je počeo i završio svoje obrazovanje. Poslije mekteba i osnovne škole upisao se u Gazi Husrevbegovu medresu na kojoj je maturirao 1933. godine. Kada je u jesen 1935. godine osnovana Viša islamska šeriatsko-teološka škola, upisuje se i on među prvima. Diplomirao je u prvoj generaciji ove najviše školske ustanove 1939.godine. Dok je pohađao medresu u međuvremenu je završio hifz pred hafizom Mustafa ef. Mujezinovićem, a vudžuh (kiraeti seb'u) pred hafizom Hamid ef. Berberovićem. U jesen 1934. Trebinjac je otišao u Kairo na dalje studije, ali je iz porodičnih razloga morao da se vrati i prekine dalje studiranje u Kairu. Uskoro poslije završene medrese Ulema medžlis u Sarajevu postavio je hafiz Ibrahim ef. za imama Timurhan džamije i vjeroučitelja Druge osnovne škole u Sarajevu. Iste godine kada je diplomirao postavljen je za profesora-vjeroučitelja na Drugoj muškoj gimnaziji u Sarajevu. U školskoj 1945/46. godini predavao je na ženskoj GH medresi. U nekoliko navrata predavao je do 1946. godine honorarno i u muškoj GH medresi. Sticajem prilika, od 1948. do jeseni 1965. godine radio je u privredi (u preduzeću BRALIM), kada je postavljen za profesora na GH medresi, gdje ostaje do odlaska u mirovinu 1977. godine. Dva puta je, za to vrijeme, vršio dužnost i direktora Medrese. Kada je otvoren Islamski teološki fakultet, hadži hafiz Ibrahim ef. je na njemu postavljen za profesora, gdje ostaje do iznenadne smrti 16. oktobra 1982. Predavao je dva predmeta: kiraet i hadis.Trebinjac je bio poznat i kao vaiz. Vazovi su mu bili aktuelni, sažeti i redovito potkrijepljeni Kur'anskim ajetima i hadisima.
Ibrahim ef. Trebinjac je spadao među naše najbolje hafize. Bez pretjerivanja se može reći da je skoro cijeli život učio Kur'an, proučavao ga i druge podučavao.
