Izraelski ministar odbrane rekao je da bi novi saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman mogao posjetiti Izrael.
Govoreći na sigurnosnoj konferenciji u Herzliyi, Avigdor Lieberman je rekao kako njegova država mora pokušati uspostaviti mir sa sunitskim arapskim zemljama.
Ministar saobraćaja Izraela Yisrael Katz također je govorio o posjeti novog saudijskog prestolonasljednika. Kraljevim ukazom, Mohammed bin Salman jučer je imenovan za prestolonasljednika Saudijske Arabije.
Lieberman je kazao da bi mir sa sunitskim arapskim državama bio svima od koristi.
“Ako želimo okončati sukob s Palestincima, prvo moramo postići sporazum sa svim arapskim sunitskim državama. Tek nakon toga, kao posljedica tog sporazuma, može se postići dogovor s Palestincima. No, problemi će se nastaviti i nakon toga. Palestinci nemaju kapaciteta, ni ekonomskih ni sigurnosnih, da budu nezavisni.
Čitao sam istraživanja o tome šta bi značio regionalni sporazum i uspostavljanje punih ekonomskih odnosa između Izraela i država Zaljeva. To bi u Izrael donijelo 45 milijardi dolara. To je potencijal. Moramo jasno reći koji su nam prioriteti”, kazao je Lieberman.
Mustafa Barghouthi, generalni sekretar Palestinske nacionalne inicijative, nije uvjeren u dobronamjernost motiva Izraelske vlade.
“Izrael nastoji okrenuti arapsku inicijativu u drugom smjeru. Arapska inicijativa govori o postizanju mira s Palestincima, okončanju okupacije, formiranju palestinske države, nakon čega bi uslijedila normalizacija odnosa sa svim arapskim zemljama. Izrael želi imati normalne odnose s arapskim zemljama, zloupotrebljavajući unutrašnje sukobe Saudijske Arabije, Irana i drugih zemalja. Želi normalne odnose sa arapskim svijetom na štetu palestinskog pitanja. Ako dođe do normalizacije odnosa između Izraela i arapskih država bez rješavanja palestinskog pitanja, Izrael se nada da će svijet zaboraviti na palestinsko pitanje”, rekao je Bargouthi, prenosi Al Jazeera.
Ko je saudijski prestolonasljednik Muhammed bin Salman?
Saudijski kralj Selman bin Abdul-Aziz, u srijedu ujutro je, kraljevskim dekretom, imenovao svoga sina Muhammeda za prestolonasljednika nakon što je sa te pozicije otpustio i smijenio princa Muhammeda ibn Naifa.
Muhamed bin Selman rođen je 31. augusta, 1985. godine. On je najstariji i najutjecajniji sin kralja Selmana bin Abdul-Aziza. Diplomirao je pravo na Univerzitetu kralj Saud.
Mladi princ proveo je mnogo godina u privatnom sektoru, a radio je također i kao savjetnik u Odboru eksperata pri vladi Saudijske Arabije.
No, njegova politička karijara počinje onoga trenutka kada je imenovan za savjetnika svoga oca Selmana bin Abdul-Aziza u vrijeme kada je Selman bio guverner Rijada. Nakon toga preuzimao je i druge dužnosti, pa je tako obnašao dužnost generalnog sekretara Vijeća u Rijadu, kao i savjetnika Instituta za istraživanja i dokumentaciju ”Kralj Abdul-Aziz”.
Vojna i ekonomska strategija
Kada je Selman bin Abdul-Aziz preuzeo vlast nakon smrti svoga brata Abdullaha bin Abdul-Aziza u januaru 2015. godine, svog sina princa Muhameda ibn Selmana imenovao je za ministra odbrane. Jedna od prvih odluka princa Muhameda ibn Selmana bila je formiranje Saveza za vojnu intervenciju protiv Huta u Jemenu, što je dovelo do eskalacije vojnog sukoba koji još uvijek traje i u kojem se ne zna pobjednik.
Na ekonomskom polju princ Muhamed ibn Selman ponudio je plan nove ekonomske vizije nakon značajnog pada svjetskih cijena nafte. Njegov ekonomski program, koji je nazvao ”Vizija 2030”, usmjeren je na razvoj alternativnih izvora održivog razvoja Saudijske Arabije mimo nafte. Da bi se njegova ekonomska vizija implementirala, princ Muhamed je donio odluku o nametanju novih poreza, snižavanju subvencija i razvijanju plana o klasificiranju izvora prihoda kako bi se stvorio fond čija vrijednost se procjenjuje na trilione američkih dolara.
Kvalitete vođstva
Ljudi koji su bliski princu Muhamedu ibn Selmanu opisuju ga kao čovjeka koji posjeduje prirodne osbobine vođe i koji ima ogroman utjecaj na ljude oko sebe. Međutim, drugi ne skrivaju svoju zabrinutost zbog nekih njegovih stavova u pogledu vanjske politike, posebno kad je riječ o odnosu prema Iranu i njegovim saveznicima u regionu.
Neki politički analitičari vjeruju da Muhammed ibn Selman uživa podršku Zapada, koji u Rijadu vidi važnog strateškog saveznika i koji na ovaj način ispituju njegovu želju za transformacijom Saudijske Arabije u državu u kojoj će biti više socijalno-ekonomskih sloboda. Drugi opet tvrde da se ništa od spomenutog neće dogoditi i da Saudijska Arabija neće promijeniti unutrašnju politiku, pogotove ne u pogledu ljudskih prava i sloboda.
