Konferencija “Milenij opstojnosti bosanskoga jezika” u organizaciji Ramiza Salkića, potpredsjednika Republike Srpske, počela je danas u Banjoj Luci.
– Organiziramo ovu konferenciju o bosanskom jeziku kao nastalu potrebu i kao odgovor na diskriminaciju, segregaciju i negiranje bosanskog jezika u ovom entitetu. Ne samo samo u obrazovnom procesu, već uopšte u cjelokupnom društvenom i javnom vokabularu i komunikaciji bosanski jezik je na meti i vrši se svaka vrsta diskriminacije. Danas želimo kroz izlaganje i diskusije ljudi koji su iz te oblasti da dobijemo dovoljno informacija o bosanskom jeziku kako bismo ih podijelili s građanstvom na ovom prostoru, ovog entiteta, ali i cijele BiH kako bi bar pokušali da utičemo na javnost u ovom entitetu da prestane diskriminacija i da se okonča segregacija u obrazovnom procesu – rekao je Salkić u obraćanju novinarima pred početak konferencije.
Na konferenciji učestvuje 36 stručnjaka iz BiH i susjednih zemalja, a biće prezentovano preko 20 radova.
– Nakon konferencije biće upriličeni zaključci i preporuke za dalje djelovanje i pravci kako da dođemo do potpune ravnopravnosti kada je u pitanju bosanski jezik na ovom prostoru, ali i preporuke da Ministarstvo prosvjete i Pedagoški zavod moraju otvoriti komunikaciju iskrenu i istinsku sa roditeljima, učenicima, ali i sa cjelokupnim bošnjačkim bićem na ovom prostoru. Nemoguće je bosanski jezik negirati imajući u vidu da su Bošnjaci, ali i drugi građani ove zemlje na poslednja dva popisa jasno se izjasnili da govore bosanskim jezikom i na taj način odagnali svaku sumnju i svaku mogućnost da se on negira i da nestane na ovom prostoru – kazao je Salkić.
On je istakao da na konferenciji učestvuje veliki broj univerzitetskih profesora, kao i Dževad Jahić, direktor Instituta za jezike BiH.
Jahić je novinarima pojasnio da lingvističko uporište za bosanski jezik daje bosnistika kako nauka o bosanskom jeziku, a da je konferencija prilika da predstave rezultate bosnistike kao naučne discipline.
– Jedan jezik koji ima svoju istoriju vrlo staru, jezik koji ima sve ono što savremeni moderni jezici imaju takav je slučaj i sa bosanskim jezikom. Naš je zadatak da kao civilizirano društvo, država upremo svoje snage u istraživanje toga jezika i da sa naučne strane pomognemo u zaštiti onoga što je najvažnije kada je riječ o upotrebi jezika, u zaštiti jezičkih sloboda. Zaštiti jezičke slobode maksimalno, to čini i hoće i nauka, ali u situaciji smo da imamo određene probleme i uskraćivanje prava djece, pogotovo na upotrebu maternjeg jezika u školama i upravo na ovaj način se i okupljamo ovdje da bi smo ukazali na civilizacijske potrebe naroda, države za apsolutnom kategoričnom zaštitom prava svakog pojedinca na maksimalnu jezičku slobodu – rekao je Jahić.
Odgovarajući na pitanja novinara na situaciju u kojoj su se našli roditelji djece bošnjačke nacionalnosti u školama u RS koji odbijaju da njihovoj djeci u đačke knjižice bude upisan jezik bošnjačkog naroda i traže da stoji – bosanski jezik, Salkić je istakao da samo zajedno mogu ostvariti prava, zagarantovana ustavom i zakonom.
– Sve za šta se odluče roditelji učenika, mi ćemo podržati. Naravno, daćemo im određene sugestije kako ne bi krenuli u pogrešnom pravcu. Držimo da je realno da roditelji koji nisu zadovoljni onim što piše u školskim dokumentima njihove djece iskažu prigovor direktorima škola i razrednim starješinama koji bi im morali odgovoriti da li će tu nepravilnost ili netačnost ispraviti. Nakon objavljivanja odluke Ustavnog suda mi ćemo razmotriti svaku drugu mogućnost, između ostalog i pravnu, za pojedinačne tužbe, prije svega, protiv razrednih starješina i direktora koji su direktno odgovorni. Ti ljudi moraju znati da je kazna za nepoštivanje odluka Ustavnog suda od šest mjeseci do pet godina zatvora, ukoliko bude presuđeno i oni budu išli na robiju tada neće biti ministarstva i ministara, niti mogućnosti da ih se zaštiti – rekao je on.
Na pitanje da li je rješenje da se za srpski jezik navodi jezik srpskog naroda, Salkić je istakao da to pokazuje razmjere bahatosti i nepoštivanja Ustava i zakona.
– Ministarstvo ne poštuje Ustav i zakon ne samo prema Bošnjacima. Ono ga ne poštuje ni prema Srbima jer zapravo Srbi nemaju pravo na srpski jezik u obrazovnom procesu spram Ustava i Zakona. Ministarstvo im nameće termin srpskog jezika bez da su oni pitani zato. Oni koji su pitani u ime srpskog naroda pristali su da u Ustavu piše jezik srpskog naroda i u zakonu jezik srpskog naroda. Sada ministar i direktor Pedagoškog zavoda kroz nastavni plan i program ljudima nameću srpski jezik – rekao je on.
Naglasio je da traže potpunu ravnopravnost bez diskriminacije koja ida u dva pravca – da se uskraćuje pravo Bošnjacima na bosanski jezik, a da se Srbima nameće srpski jezik bez da to ima u Ustavu i zakonu. Na pitanje kada će se djeca bošnjačke nacionalnosti vratiti u škole odgovorio je da je to pitanje za ministra jer on odlučuje o tome i “on je taj koji tjera djecu iz škola”.
(Faktor.ba)
