Ljubav prema imetku je ono čime je posebno iskušan ummet Muhammeda, s.a.v.s.

159

Piše: Amir Durmić

Vjerovatno ne postoji nijedan čovjek a da nikada nije želio ili potajno se nadao da pronađe skriveno blago, koje će ga učiniti bogatim Bilo bi dovoljno imati malo više sreće te pronaći ćup ili sanduk prepun zlata i vrijednosti, i svi životni problemi bi nestali. Ova nada koja u čovjeku tinja od vremena djetinjstva, često ga prati kroz čitav život, premda se mijenjaju pogledi i ideje na koji se način konačno dokopati tog blaga. Djeca i odrasle osobe sklone avanturi većinom sanjaju o tome da uz pomoć nekakve stare mape dođu do pustog ostrva na kojem se krije zakopano blago. Nakon toga bi trebalo savladati razne zamke i stupice koje su postavili revnosni vlasnici blaga, eventualno otkloniti prokletstvo i zle čini, a onda sa blagom sretno otputovati kući.

Kako doći do blaga

Većina ipak svoju neumornu potragu za brzim bogatstvom nastavlja na neke savremene načine, od kojih je danas najrasprostranjeniji tvrdoglavo i uporno učešće u raznoraznim igrama na sreću. I najveća sirotinja ”od usta odvaja”, ali se za loto i bingo mora imati, jer to je savršena prilika za brzo bogaćenje kojim bi se pobjeglo od siromaštva, a usput bi se ostvarila djetinja želja za pronalaskom blaga. Zato veliki broj ljudi uporno stoji u redovima pred naplatnim kućicama ”lutrije koja ima srce” da uplate i posljednju marku preostalu od plate ili penzije, jer nada u zgoditak ne umire tako lahko. A kada bubanj sa lopticama prekine da tutnji, i pokaže se dobitna kombinacija, skoro svi učesnici tužno i pokislo u rukama zgužvaju srećku, te se ponadaju da će imati više sreće drugi put, baš onako kako im je srdačno poželio vještački nasmijan voditelj programa. Oni rijetki dobitnici, koji se konačno dočepaše svoga blaga, često požele da ga nikad nisu ni dobili, jer im se život ”prevrnu naglavačke” od kada su dobili zgoditak. Postali su predmetom nasrtaja raznih lopova (zabilježeni su i slučajevi ubistva dobitnika radi materijalne koristi), u život im se uvukoše razni (ne)prijatelji koji nakon zgoditka počeše opsjedati ovog sretnika, te se kod čovjeka često pojave oholost i umišljenost, koji ga na kraju skupo koštaju.

Odakle ovolika želja u čovjeku da posjeduje veliki imetak i bogatstvo? To je ono što je u prirodi svakog čovjeka, a koliko će tom cilju biti predan, najviše zavisi od njegovog vjerskog odgoja, odnosno hoće li stjecanje imetka na ovom svijetu shvatiti kao glavni i osnovni cilj svoga boravka na ovom svijetu, ili će pak imetak posmatrati samo kao jedno sredstvo koje mu je u određenim granicama potrebno na ovom prolaznom svijetu. Kaže Uzvišeni Allah u prijevodu značenja: «…i vi bogatstvo pretjerano volite.» (El-Fedžr, 20.)

Ljubav prema imetku je ono čime je, između ostalog, posebno iskušan ummet Muhammeda, s.a.v.s., kako nam to potvrđuje i sljedeći hadis. Od K'aba b. ‘Ijjada, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Svaki ummet imao je svoje iskušenje, a iskušenje moga ummeta je imetak.” (Tirmizi, br. 2336, Ahmed, 4/160, i drugi. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u Es-Sahiha, br. 592.) Iskrenim vjernicima bogatstvo, uz Allahovu pomoć, neće škoditi, već će im biti sredstvo za činjenje dobrih djela. Rekao je Poslanik, s.a.v.s.:

”Divan li je halal imetak u rukama dobrog čovjeka.” (Ahmed, 4/197, Buhari u Edebul-mufred, br. 299, i drugi, od Amra b. el-Asa, r.a. Šejh Albani kaže da je vjerodostojan po kriterijima imama Muslima. Vidjeti: Ed-Daife, 5/41.)

Ipak, imetak i bogatstvo nisu ono što čovjeka u potpunosti čini sretnim. Ova fraza se toliko ponavlja među ljudima, i toliko smo je navikli slušati, da nam se već čini otrcanom i dosadnom. Već smo napomenuli da svi ljudi žude za bogatstvom, a najviše iz razloga što su ubijeđeni da će pomoću njega riješiti mnoge, ako ne i sve, životne probleme. Istina je da imetak čovjeka može razveseliti i učiniti sretnim u nekim segmentima života, a dokaze za to nije potrebno navoditi. Ali šta je sa onim stvarima koje na ovom svijetu ne možemo kupiti novcem, i za kojim žude i mnogi svjetski multimilijarderi, a koje često posjeduju vrlo siromašni ljudi? Primjera za to ima dosta:

Brak i porodica

Sređen i uspješan brak je jedan od elementarnih uvjeta sreće na ovom svijetu, a on se  ne može kupiti novcem. Iako brak predstavlja određenu obavezu i često donosi razne poteškoće u vidu materijalnih ili zdravstvenih problema članova porodice, on je ipak kroz čitavu ljudsku egzistenciju na Zemlji predstavljao nešto čemu su većinom stremili svi časni i moralni ljudi, bez obzira na religiju ili naciju. Bohemski život bez obaveza prema porodici samo je privremeno rješenje kojem radi provoda i zabave pribjegavaju mlade osobe, da bi se ubrzo nakon sijedih vlasi i bora grdno pokajali jer starost dočekaše bez poroda i topline vlastitog doma.

Bogatstvo definitivno nije glavni uvjet za sretan brak. Iskustvo i mnogi primjeri kojim smo okruženi kategoričan su dokaz za ovu tvrdnju. Svjetski bogataši i slavne ličnosti su vjerovatno populacija u kojoj se bilježi najveći broj bračnih skandala i afera, koje najčešće završavaju rastavom uz milionske brakorazvodne parnice. Međusobnu dugotrajnu ljubav, pažnju i razumijevanje nisu mogli priskrbiti ni spektakularna vjenčanja, ni dijamantni prstenovi, niti bilo koji drugi skupocjeni pokloni. Sa druge strane, znamo za mnogobrojne primjere jako sretnih i besprijekornih brakova, koji skoro bez ikakvih ozbiljnih problema (ako se izuzmu sitne trzavice koje valjda ne manjkaju ni u jednom braku) egzistiraju decenijama, bez obzira na ratove, siromaštvo, ozbiljne bolesti ili druge životne nedaće.

Za uspješan brak u islamu, i muškarac i žena moraju biti kvalitetni u vjeri, puni sabura i međusobnog uvažavanja. Ništa od navedenog ne kupuje novac, već iskreno vjerovanje i bogobojaznost. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je muškarcima da je između njih najbolji onaj ko je najbolji prema svojoj supruzi, a za dobru ženu, da spada u najveće vrijednosti ovoga svijeta.

Zato onaj ko je zadovoljan svojim bračnim drugom, neka zna da je jedan dio blaga na ovom svijetu već pronašao.

Zdravlje

Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Dvije blagodati koje zanemaruje većina ljudi su zdravlje i slobodno vrijeme.” (Buharija, br. 6412.)

Stvarno značenje ovog hadisa shvataju samo oni koji se razbole. Veoma mali broj ljudi o zdravlju i njegovoj vrijednosti razmišlja u periodu kada su zdravi, a kada se razbole, sa čežnjom se sjećaju trenutaka kada ih je zdravlje služilo. Pri najobičnijoj i  izlječivoj bolesti, u trenucima slabosti kompletnog organizma, čovjek istinski shvata koliko je slabašan i ranjiv. Što je bolest ozbiljnija i teža, čovjekovo ubjeđenje da zdravlje spada u najveće blagodati sve je čvršće. Onaj ko je bio svjedok patnjama teških bolesnika, uvjerio se da njima u takvom stanju bogatstvo, niti bilo šta od materijalnih stvari, ne pričinjava nikakvo zadovoljstvo. Čak su im odvratni i vide ih potpuno besmislenim. Čitav dunjaluk bi dali za minut rahatluka u kojem uživaju zdravi. Danas, kada svijetom haraju vrlo opasne i opake bolesti, kojima za sada ni najsavremenija medicina ne pronalazi lijek, biti zdrav je veliko bogatstvo koje treba cijeniti. Arapska poslovica kaže: Zdravlje je kruna koju na glavama nose zdravi, a ne primjećuju je osim oni koji su bolesni.

Apsurdno je što većina zdravih ljudi, a pogotovo omladine, kroz konzumiranje duhana, alkohola i droge, svoje zdravlje maksimalno koristi za uništavanje istog, a kada se razbole, ulažu ogroman trud i novac da se izliječe.

Uputa

Pored svega, ni najsretniji brak niti najbolje zdravlje čovjeka ne mogu učiniti vječno sretnim, jer svaku osobu čeka smrt i prekid onoga u čemu je uživala na ovom svijetu. Zato istinski sretni i radosni mogu biti samo vjernici u Allaha i Njegovog Poslanika, oni koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji se na svoga Gospodara oslanjaju. Oni kojima je rastanak sa ovim svijetom samo jedna od etapa koje moraju prijeći na putu do Allahovog zadovoljstva i vječnog uživanja. Uputa je ono što novac ne može kupiti, a Allah je daje onome kome On hoće od Svojih robova, iz Svoje velike milosti, pravde i mudrosti. Samo je treba iskreno željeti i na putu do nje se truditi, pa Allah nikome neće nepravdu učiniti i u zabludi ga ostaviti.

Dakle, skriveno blago za kojim uzalud tragaju mnogi kroz čitav svoj život je nadohvat ruke svakome onome ko želi da ga uzme. Biti iskreni Allahov rob, koji je zdrav i koji ima sređen brak i porodicu kojom je zadovoljan, su neki vidovi bogatstva sa kojima se ne može mjeriti nikakvo zlato ili novac.

Nažalost, kod većine ljudi istinska spoznaja o tome da pravo blago ne predstavljaju materijalne vrijednosti dolazi tek nakon što izgube nešto od onoga što uistinu jeste pravo blago. Iako to često govorimo i u to pokušavamo ubijediti  druge, izgleda da je u istinitost ovih riječi ipak najteže uvjeriti samoga sebe.