Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, koji je prije više od 19 godina zvanično otvoren kao trajno svjedočanstvo i spomen na žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine na tom području, prošle godine posjetilo je oko 100 hiljada posjetilaca.
U ovoj instituciji danas se mogu vidjeti izložbe posvećene ubijenim, svjedočenja preživjelih i porodica žrtava genocida, multimedijalna soba, kao i prostor za edukaciju posjetilaca o zločinima počinjenim u i oko Srebrenice, te njihovom procesuiranju na međunarodnim i na domaćim sudovima.
Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Ševket Hafizović u razgovoru za Fenu ističe da je ova institucija u prošloj godini imala vrlo dinamične aktivnosti na realizaciji različitih projekata, a jedan od najznačajnijih je prikupljanja ličnih predmeta i fotografija žrtava genocida.
Cilj tog projekta je da se prikupi što više fotografija, da se muzejski obrade, digitaliziraju i kao takve arhiviraju te da kroz izložbe budu pristupačne javnosti. To je projekt koji će, ističe Hafizović, biti aktivan u 2023. godini, a cilj je utvrditi tačan ili približan broj žrtava rata na području Srebrenice i njene okoline.
U prošloj godini je implementiran i projekt prikupljanja arhivske građe koji su podržale partnerske organizacije.
– To je moderan arhiv za čuvanje građe i s idejom arhiva pokrenut je proces prikupljanja te građe. Međunarodni ekspertni sastanak smo organizovali krajem prošle godine što je važna stvar za Memorijalni centar. Nakon tog sastanka na terenu su postali odmah vidljivi rezultati kada smo dobili nekoliko prijedloga za saradnju s institucijama – naglasio je Hafizović.
Pored navedenih projekata, projekt obnove biblioteke je pokrenut prije tri godine i veoma je uspješan, na što je, kaže on, uprava Memorijalnog centra posebno ponosna.
– U biblioteci Memorijalnog centra imamo oko 12.000 knjiga različitih naslova i sadržaja. Na svim projektima uposlenici Memorijalnog centra su vrijedno radili – podvlači Hafizović.
Također, intenzivno se radi na restauraciji grafita koje su u periodu 1992.-1995. godine na objektu baze u kojoj su boravili, ostavili holandski vojnici. Uspjeli su, kaže, restaurirati postojeće i pronaći neke nove grafite za koje su nije znalo da postoje.
Hafizović podsjeća i na realizaciju izložbe “Život iza polja smrti“, zajednički projekt Memorijalnog centra i Balkanske istraživačke mreže – BIRN.
– Snimljeno je sto svjedočanstava preživjelih. Ovim projektom su povezana pojedinačna svjedočanstva s predmetima u kolekciji muzejske zbirke Memorijalnog centra, koje su do sada donirali preživjeli – napominje Hafizović.
Također, u okviru video izložbe “Srebrenica naša priča“ posjetitelji imaju mogućnost pogledati dvadeset video priča, svjedočenja preživjelih iz Srebrenice.
– Memorijalni centar je uspostavio saradnju sa Institutom za vizuelnu historiju i obrazovanje i kroz ovo partnerstvo Centar je sačuvao i učinio globalno dostupnim dio kolekcije uspomena preživjelih iz genocida u Srebrenici – podvlači Hafizović, podsjetivši i na realizovani projekt “Istina, dijalog i budućnost“ uz pomoć Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
U sklopu Memorijalnog centra izvode se radovi i na obnovi bivše zgrade fabrike akumulatora u Potočarima, što finansiraju Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice i Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA).
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari dosad je ukopano 6.721 žrtva genocida, a preživjeli članovi porodica ubijenih još tragaju za oko hiljadu svojih najbližih.
