Mogućnosti praktične primjene murabeha finansiranja u bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini

338

Piše: mr. Muhamed Emšo

Islamsko bankarstvo, kao neodvojivi dio cjelokupnog svjetskog finansijsog sistema, u posljednje vrijeme je jedno od najinteresantnijih područja međunarodnih finansija i svjetskog ekonomskog sistema, sa izuzetnim potencijalom za širenje i razvoj. U vremenu aktuelne ekonomske recesije sve se više uočavaju negativne posljedice konvencionalnog bankarskog sistema zasnovanog na kamati, te težnja za sigurnijim i pravednijim bankarskim sistemom. Kao alternativa se nameće islamsko bankarstvo, te se sa sigurnošću može konstatovati da je u posljednjim godinama došlo do velikog porasta globalnog interesa za ovu industriju. Mnoge zemlje su to prepoznale i širom otvorile vrata ovoj industriji, što se ne može reći i za Bosnu i Hercegovinu. Iako regulatorni okvir naše zemlje sadrži mnogobrojna ograničenja za nesmetano i ravnopravno poslovanje islamskih banaka, rezultati istraživanja pokazuju da u BiH postoji veliki potencijal i potreba za primjenom ovog načina bankarskog poslovanja. Murabeha model finansiranja, kao model finansiranja koji se danas najviše koristi kod većine islamskih banaka u svijetu, svakako je veoma interesantan i za bankarski sektor u BiH.

Zbog svoje jednostavne primjene i drugih specifičnih pozitivnih karakteristika, ovaj model bi mogao biti široko prihvaćena islamski dozvoljena alternativa za kamatne kredite. Međutim, murabeha model finansiranja danas uopće nije prisutan u bankarskom poslovanju u BiH, zahvaljujući trenutno važećem regulatornom okviru, koji sadrži određena ograničenja za primjenu ovog modela. Istražujući ovu tematiku, identifikovano je postojanje samo tri takva ograničenja, ali  su ona toliko značajna da zbog njih nije moguće primjeniti ovaj model u domaćoj bankarskoj praksi. Jedno od ključnih ograničenja je član 39. Zakona o bankama Federacije BiH koji precizno definiše koje djelatnosti banka može obavljati. Prema ovom članu, banke ne mogu obavljati trgovačku djelatnost robama i dobrima, niti biti njihov vlasnik, makar na jedan kratak period, a što je osnovni uslov šerijatske ispravnosti murabeha transakcije. Nemogućnost posjedovanja predmeta murabeha transakcije onemogućava banci preuzimanje rizika vlasništva nad tim predmetom, a što je uvjet legitimnosti naplate profitne marže koju banka naplaćuje prilikom prodaje predmeta svome klijentu. Obzirom da mnogi islamski učenjaci smatraju murabeha model finansiranja, čak i u njegovom orginalnom obliku, kao model koji je na granici dozvoljenog gledano sa šerijatskog aspekta, vrlo je teško činiti bilo kakve modifikacije na ovom modelu u smislu usaglašavanja sa odredbama člana 39. spomenutog zakona, a da istovremeno transakcija zadrži sve neophodne osobenosti trgovačke transakcije, a time i šerijatsko pravnu ispravnost.

Drugo ograničenje je Zakon o porezu na dodatu vrijednost u BiH koji u članu 3. nalaže sljedeće: „PDV se, u skladu s odredbama ovog Zakona, plaća na: 1. promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu.” Prema tome, kada bi bilo dozvoljeno bankama u BiH da se mogu baviti prometom dobara u okviru svojih redovnih djelatnosti, one bi morale plaćati PDV na svoju zaračunatu profitnu maržu koju su ostvarile iz murabeha transakcije. S druge strane, član 25. ovog Zakona navodi da je oslobođeno plaćanja PDV-a “odobravanje i upravljanje kreditima”, tj. plaćanja PDV-a na kamate. Zakon o porezu na promet nepokretnosti, kao treća smetnja za primjenu murabeha modela finansiranja, u Federaciji BiH je regulisan na nivou kantona. Kao primjer, možemo uzeti Zakon o porezu na promet nepokretnosti i prava koji je na snazi u Kantonu Sarajevo. Član 2. ovog Zakona glasi: „Pod prometom nepokretnosti u smislu ovog zakona podrazumijeva se prodaja, zamjena i drugi prijenos vlasništva na nepokretnostima…” Član 4. stav 1. glasi: „Obveznik na promet nepokretnosti je kupac, odnosno fizičko i pravno lice na koje se vrši prenos vlasništva na nepokretnosti.“ Kada bi bilo dozvoljeno bankama u BiH da se mogu baviti prometom nepokretnosti kao redovnom djelatnošću, po ovom Zakonu morale bi platiti porez na promet nepokretnosti prilikom kupovine i uknjižbe nekretnine u svoje ime, što uvećava nabavnu cijenu banke. Isti porez bi se ponovo morao platiti prilikom kupoprodaje nekretnine između klijenta i banke (dvostruko oporezivanje). Na ovaj način banka koja posluje na islamskim principima se ponovo stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na konvencionalne banke koje plasiraju svoja novčana sredstva putem kamatonosnih kredita bez bilo kakve obaveze plaćanja poreza na promet nepokretnosti koje se finansiraju iz tih kredita.

Za lakše iznalaženje prijedloga određenih rješenja navedenih ograničenja mogu nam poslužiti primjeri primjene murabeha modela finansiranja u mnogim bankama širom svijeta i odnosa državnih regulatornih organa prema ovom modelu. Posebno su korisni primjeri Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, koje su u jednom potpuno konvencionalnom bankarskom okruženju omogućile nesmetanu i ravnopravnu primjenu murabeha modela finansiranja, kao i primjenu drugih modela i instrumenata islamskog bankarstva. Velika Britanija je bila među prvim zemljama na Zapadu koje su prepoznale veliki ekonomski značaj i potencijal islamskog bankarstva, te su sa najvišeg državnog nivoa poduzete aktivnosti na istraživanju prepreka za nesmetano prisustvo i razvoj islamskog bankarstva. Identifikovan je glavni problem i najveća prepreka – dvostruko oporezivanje, 2003. godine izvršene su korekcije u poreskom i regulatornom okviru sa svrhom afirmacije rada islamskih banaka, između ostalog: ukinuto je dvostruko oporezivanje za islamska hipotekarna finansiranja, te prihodi od provizija i naknada banaka koje posluju na islamskim principima sada se tretiraju kao prihodi od kamata komercijalnih banaka. Evo šta su rekli njihovi bankarski regulatori: „Iako ne možemo promovisati islamske finansije (ili bilo koju drugu posebnu vrstu finansija), možemo dati jasan regulatorni okvir koji je dovoljno fleksibilan da se prilagodi promjenama na tržištu.“

Zamah islamskog bankarstva u Evropi i Americi

Nakon toga, islamsko bankarstvo je dobilo veliki zamah u Velikoj Britaniji. Brojne banke u ovoj zemlji nude islamske finansijske proizvode. Banke koje imaju cjelokupno poslovanje usklađeno sa šerijatskim propisima su: Bank of London and The Middle East, European Finance House, European Islamic Investment Bank, Gatehouse Bank i Islamic Bank of Britain, dok banke koje nude proizvode islamskog bankarstva putem Islamic windows-a su: Ahli United Bank, Alburaq, Bank of Ireland, Barclays, BNP Paribas, Bristol & West, Citi Group, Deutsche Bank, Europe Arab Bank, HSBC Amanah, IBJ International London, J Aron & Co., Lloyds Banking Group, Royal Bank of Scotland, Standard Chartered, UBS, United National Bank, itd. Ovom prilikom, istaknut ćemo primjer Ahli United Bank (UK) koja putem svojih Manzil Murabaha Home Purchase Plans na jednostavan način nudi murabeha finansiranja kupovine stana ili kuće u skladu sa islamskim principima. Tako danas London važi za globalni centar islamskih finansija. Tome svjedoče i izgovorene riječi bivšeg britanskog premijera Davida Camerona na devetom Svjetskom islamskom ekonomskom forumu održanom u Londonu 29 – 31. oktobra 2013. godine, koji je, obraćajući se skupu od 2.700 učesnika iz 128 zemalja i oko 1.500 političkih i poslovnih lidera iz cijelog svijeta, rekao sljedeće: “London je već sada najveći centar islamskih finansija izvan islamskog svijeta, ali naše ambicije su još veće. Ja želim da London, uz Dubai i Kuala Lumpur, postane jedan od glavnih centara islamskih finansija u svijetu”.

Takođe i Sjedinjene Američke Države su otvorile vrata islamskom bankarstvu i finansijama. Između ostalih, danas u New Yorku, HSBC Bank USA kroz HSBC Mortgage Corporation nudi proizvode usklađene sa islamskim principima, među kojima je i Murabaha Home Finance (finansiranje kupovine doma/kuće na bazi murabeha modela), dok University Bank u Ann Arboru, Michigan, je osnovala University Islamic Financial Corporation kao podružnicu koja posluje na principima islamskog bankarstva i nudi finansiranja na bazi murabeha i idžara modela za kupovinu stana/kuće, dostupne u sljedećim saveznim državama: California, Connecticut, Illinois, Indiana, Maryland, Michigan, Missouri, New Jersey, New York, Ohio, Pennsylvania, Texas, Washington i Virginija. Detaljnije informacije o navedenim finansiranjima spomenutih banaka mogu se dobiti na njihovim web stranicama.Slijedeći ove primjere V. Britanije i SAD-a, te mnoge druge primjere širom svijeta, zatim, evidentan potencijal za perspektivnu primjenu murabeha modela finansiranja na bosanskohercegovačkom bankarskom tržištu, smatramo da je neophodno učiniti određene izmjene u postojećem bankarskom regulatornom okviru, a to su: 1. Omogućiti bankama koje posluju po islamskim principima da mogu obavljati trgovačku djelatnost robama i dobrima, odnosno, da mogu kupiti robe i dobra, postati njihovi vlasnici, da bi vrlo brzo iste  prodali svojim klijentima, sa svrhom kreditiranja-finansiranja klijenata. 2. Osloboditi banke obaveze plaćanja PDV-a na trgovačku maržu ostvarenu prometom dobara, kao što su oslobođene plaćanja PDV-a na kamate ostvarene prilikom odobravanja kredita. 3. Osloboditi banke plaćanja poreza na promet nepokretnosti kada one kupuju nekretninu radi dalje prodaje, jer će taj porez biti plaćen prilikom prodaje te nekretnine klijentu i prenosa vlasništva sa banke na klijenta.

Navedene izmjene regulatornog okvira neće negativno uticati na bankarski sistem u BiH, jer je jedina svrha ove nove trgovačke djelatnosti banaka upravo kreditiranje-finansiranje klijenata. Oni su krajnji korisnici predmeta trgovine, samo što ga neće kupovati direktno od njegovog prvog prodavca iz sredstava dobijenih kamatnim kreditom, već će isti kupiti uz trgovačko posredovanje banke na bazi odgođenog plaćanja. S druge strane, klijenti će moći nabaviti potrebna dobara na halal način i uz ostale pozitivne efekte murabeha transakcije prezentovane u ovom radu. Vjerovatno će doći do osnivanja novih banaka koje će svoje kratkoročne i dugoročne plasmane slobodnih sredstava, kako za fizička tako i za pravna lica, bazirati najviše na murabeha modelu finansiranja, a neke od postojećih banaka u BiH primijenit će ovaj model finansiranja otvaranjem zasebnih organizacionih oblika (islamic windows-a).

Dugoročno murabeha finansiranje

Iako je murabeha model teoretski zamišljen kao model kratkoročnog finansiranja, bankarska praksa pokazuje sasvim nešto drugačije, a to je da se ovaj model može efikasno koristiti kako kratkoročno, tako i na duže rokove. Kada je u pitanju finansiranje sa dugoročnom otplatom, posebno otplatom preko pet godina i više, postoji mogućnost da će ukupna marža, koju će banka zaračunati na nabavnu cijenu i predočiti to klijentu, biti nerealno visoka u odnosu na nabavnu cijenu. Međutim, ako se pogleda otplatni plan dugoročnog kamatnog kredita, može se zaključiti da je suma kamate koju će klijent platiti banci isto tako velika. S druge strane, murabeha ugovori, kao i svi drugi ugovori u islamskom bankarstvu, moraju biti transparentni i jasni svim stranama koje u njima učestvuju. Oni se zaključuju na principu usaglašavanja slobodne ponude od strane banke i slobodnog prihvata od strane klijenta. Klijent ima slobodu da pregovara s bankom oko svih uslova finansiranja i na kraju da to prihvati ili odbije. U slučaju da se ponuda prihvati i ugovor potpiše, ugovor se mora i ispoštovati onako kako je ugovoreno.

Sljedeća opaska dugoročnom murabeha finansiranju jeste vezana za fiksnu stopu profitne marže, odnosno njen apsolutni iznos u domaćoj valuti. Ona mora biti jednaka (fiksna) tokom čitavog perioda otplate i ne može se naknadno mijenjati. To predstavlja rizik za banku koja zbog toga može pretrpjeti negativne efekte usljed eventualnog velikog povećanja cijene kapitala na međubankarskom tržištu. Ipak, činjenica je da, kako god taj rizik postoji za banku, on postoji i za klijenta. Fiksna stopa, osim što predstavlja rizik, ona, s druge strane, predstavlja i određenu zaštitu za banku usljed velikog smanjenja cijene kapitala. Isti efekat zaštite ima i za klijenta. Za klijenta je bolje da je ta stopa na početku izvjesna za cijeli period, nego da se poslije osjeća prevarenim ako bi se ona morala povećati, kao što se osjećaju prevarenim npr. klijenti jedne konvencionalne banke koja je svoje kredite u proteklom periodu vezala za švicarski franak. U ovom slučaju banka preuzima dio rizika, što je sa aspekta islamske ekonomije apsolutno prihvatljivo.

Na osnovu svega izloženog možemo zaključiti da bi murabeha model finansiranja sa svim svojim specifičnostima, kada bi bio zakonski omogućen, mogao biti široko prihvaćen u bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini. Kao takav bi zasigurno predstavljao halal alternativu kamatnom kreditiranju. Naš bankarski sistem bi bio bogatiji za jedan novi i sigurniji način bankarskog poslovanja baziran na realnom sektoru. Sve to skupa bi moglo dovesti do dinamičnijeg razvoja islamskog bankarstva u Bosni i Hercegovini što bi zasigurno obogatilo i poboljšalo poslovni i ekonomski ambijent naše zemlje.