Po prvi put u našoj zemlji organizira se sajam halal proizvoda. Ovo trenutno najbrže rastuće tržište u svijetu postaje predmet posebne pažnje i naših poslovnih ljudi. Sarajevo Halal Fair ili Sarajevo Halal Sajam predstavit će od 27. do 29. septembra brojne domaće i strane proizvođače halal kvalitete. Bit će to prilika naravno i za one koji namjeravaju svoje proizvode halal certificirati da pronađu najbolja rješenja. Organizator sajma je Islamska razvojna banka, BBI banka i Islamska zajednica u BiH. U nastavku razgovaramo sa Nedžadom Gušićem, rukovodiocem Odjeljenja za finansijski menadžment i savjetovanje BBI banke.
Šta će posjetititelji sajma moći vidjeti?
GUŠIĆ: Na sajmu će biti izloženi proizvodi koji su halal certificirani i oni koji imaju namjeru da budu halal certificirani. U tom kontekstu kako bi pokrenuli jedan mini projekat koji po našem mišljenju može biti jedan veliki privredni zamajac za BiH kroz učešće u halal industriji BiH i Sarajevo pozicioniraju se na evropskoj poslovnoj mapi. BiH je sama po sebi malo tržiste, a imamo i jedan negativan trend odlaska ljudi. Kad pogledate neka područja u BiH koja nisu centralizirana i koja nisu direktno vezana za neke regionalne centre u BiH, kao što su direktna veza sa Sarajevom, Zenicom, Tuzlom, Bihaćom, Mostarom ljudi napuštaju BiH. Sami proizvođači koji djeluju u BiH, generalno govoreći, imaju problem zato što svoje proizvode mogu plasirati samo na jednu populaciju koja se sužava. S druge strane, halal industrija, dakle sve što je za to vezano jer se pod halalom obično misli samo na jelo i piće, prehrambenu industriju, a to je jedno limitirajuće mišljenje zato što je to mnogo više od toga. To je najbrže rastuća industrija u svijetu. Evo daću vam samo jedan podatak od ukupne svjetske populacije računa se da je oko 1,7 milijardi muslimana. S druge strane halal industrija nije samo za muslimane zato što u principu halal način života predstavlja ispravan, prije svega ,zdrav način života tako da konzumenti halal proizvoda u svim segmentima nisu samo isključivo muslimani koji naravno imaju obavezu koristiti halal.
Da li se u dovoljnoj mjeri promovira činjenica da halal proizvodi nisu samo za muslimane?
GUŠIĆ: Upravo to je ono što želimo da uradimo konkretno u BiH i regionu kroz Sarajevo Halal Fair. Zašto? Zato što treba educirati ljude šta je to halal industrija, kako odabrati halal proizvode, šta znači halal certifikacija? To je sve jedan projekat javnog obrazovanja, podizanja svijesti oko toga jer osjetimo da definitivno postoji potreba za tim. Halal industrija je za samo 24 mjeseca sa tržišta od 6 milijardi dolara porasla na 18 milijardi dolara. Zamislite sada koji su to kapaciteti. Nama je bitno i mnogo smo radili na tome da naše halal certificirane kompanije, kao i one koje su u procesu certificiranja, dovedemo na jedno mjesto da izlože svoje proizvode. S druge strane da dovedemo delegacije širom svijeta koje će biti u Sarajevo od 27. do 29. septembra i pokušamo da oni između sebe dogovore izvoz, jer je to ključno za ekonomiju BiH.
Kakvo je halal tržište u BiH? Šta možemo ponuditi?
GUŠIĆ: Ako govorimo o prehrambenoj, posebno mesnoj industriji imamo izuzetno dobre kompanije koje su već halal certificirane i koje svoje proizvode plasiraju na lokalno i regionalno tržište i izvoze u zapadnu Evropu. Imaju certifikate, imaju finansijske mogućnosti, odlično organiziran proces proizvodnje, stručnu radnu snagu i dobar marketing. Oni su napravili otprilike neki svoj maksimum koji se može postići u BiH, imajući u vidu da je ovo ipak limitirano tržište. Ovo je također prilika za njih. Pazite, nama dolazi naprimjer delegacija iz Malezije. Ona sadrži otprilike oko 50 predstavnika privrednih subjekata. To je ogromno tržište. Oni također imaju iskustveni i tehnološki „nowhow“ i mogu nam u tom kontekstu pomoći. Ali prije svega, mogu dogovoriti da će naše kompanije povećati svoje tržište na način da će izvoziti svoje proizvode, npr. u Maleziju. Zamislite sada izvoz i u Saudijsku Arabiju, UAE, Katar, Bangladeš, Indiju itd. O kojim se tu brojkama i volumenima radi. S druge strane, obzirom da su kompanije iz inostranstva naprednije jer su duže u ovom biznisu za razliku od naše zemlje i regiona, njihov interes je zapadna Evropa. Naime, u zapadnoj Evropi prema nekim procjenama ima preko 50 miliona potencijala korisnika halal proizvoda i usluga. To je, ako bismo poredili sa nekim brojkama, dva i po puta više nego što je bivša Jugoslavija imala stanovnika koja je bila interesantno tržište. Postoji interes da oni svoju proizvodnju prebace u BiH. Na nama je da im ponudimo lokaciju, infrastrukturu, da im ponudimo kooperaciju sa našim proizvođačima koji koriste svoje kapacitete na 30, 50 ili 60 posto da se napravi zajednička saradnja gdje bi se određeni proizvodi proizvodili u BiH i izvozili u zapadnu Evropu.
Kakvi bi efekti bili za BiH?
GUŠIĆ: Pazite, povećanje proizvodnje je osnovni ekonomski ciklus. Proizvodnja koja ima svoje tržište to bi bio ekonomski bum. Ako pričamo samo o halal insdustriji to je ogromno tržište. To tržište moramo ekspoatirati u punom kapacitetu zato što imamo sve uslove za to. Klijenti BBI banke su to prepoznali, a prepoznali su i oni koji nisu klijenti BBI banke da je ovo jedna dobra prilika. I zato vam mogu sportskim žargonom reći da je Kulturno – sportski centar Skenderija premali da primi sve one koji su se odazvali ovom pozivu. Zato što ovo što mi radimo, pored aspekta društvene odgovornosti, pored aspekata javnog obrazovanja, ima ekonomski smisao.
Kakve potencijale posjedujemo i jesu li oni iskorišteni u dovoljnoj mjeri?
GUŠIĆ: Vrlo je ubrzan trend rasta u halal industriji u BiH. On još nije na zadovoljavajućem nivou. Mi očekujemo da će se tržište halal industrije u BiH uduplavati svake godine minimalno narednih pet godina. Pogledajte jedan drugi aspekt. Jedna od pozitivnih priča u BiH je razvoj turizma i generalno brojke koje turizam kao jedna industrijska grana pokazuje u svim segmentima od broja dolazaka, noćenja, investicije u sektor turizma u zadnje tri četiri godine. Mnogi od turista koji dolaze u BiH insistriraju na halal proizvodima. Dakle, možemo imati i tzv. unutrašnji izvoz jer ako bismo napravili pretpostavke da imamo halal turizam u BiH, a dolaze vam ljudi iz inostranstva koji to plaćaju, svoj novac ostavljaju u BiH, to vam je isti ekvivalent kao da ste nešto proizveli i izvezli u njihovu zemlju. Upravo na tom konceptu unutrašnjeg izvoza Republika Turska je napravila svoj najveći ekonomski uspjeh. Pazite, u BiH imamo desetak hotela koji su u punom kapacitetu halal certificirani, dakle sve segmente koje pokriva hotelijerski biznis u svim segmentima su halal certificirani. Republika Hrvatska je to isto prepoznala. Oni su u pojedinim hotelima gdje to posjetitelji traže uveli ponudu halal hrane. Prepoznali su taj kapacitet.
Iznenađeni smo informacijom da u Hrvatskoj ima preko 100 halal certificiranih kompanija. Kakvo je halal tržište u regionu?
GUŠIĆ: I mi smo se iznenadili kad smo se počeli baviti ovom problematikom. Dakle, ne prednjači BiH u halal ponudi iako u njoj živi najveći broj muslimana u regionu, a što bi možda neko i očekivao. Upravo to potvrđuje našu tvrdnju na kojoj je bazirana strategija BBI banke da je halal industrija ogroman potencijal. Evo kada pogledate ko je najveći halal proizvođač u svijetu to je kompanija „Nestele“. Dakle, jedna kompanija takvih gabarita prepoznala je značaj tog tržišta i napravila halal certificiranje proizvoda u svim segmentima koje plasira na halal tržišta.
Na šta se orijentiraju halal proizvođači iz regiona?
GUŠIĆ: Principijelno i Srbija i Hrvatska imaju tu zajedničku notu da je to halal certifikacija u prehrambenoj industriji. Hrvatska, naravno, obzirom da je najveći dio prihoda i generator GDP sektor turizma, također u turizmu certificira djelimično i postepeno određene svoje proizvode i usluge. Ono što bismo voljeli vidjeti je da se i na finansijskom sektoru radi na uvođenju islamskih banaka. To bi također doprinijelo razvoju regiona, a i u razvoju bi podržavali više nastojanja kompanija da se halal certificiraju.
Dakle, BiH, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Makedonija pa možemo reći i šire, a ne samo zemlje bivše Jugoslavije, zato što imamo dobre uslove, dobro smo geografski pozicionirani, imamo jako dobro obučenu radnu snagu, vrlo vrijedne privrednike i samo im treba napraviti ambijent u kojem će oni realizirati svoja nastojanja i svoje ideje. Pomoći im da se domognu stranih tržišta i partnerstva sa pojedincima i kompanijama koje su iskusni u ovoj insdustriji i koji mogu donijeti jednu novu vrijednost.
