Povodom obilježavanja 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, putem Savjeta za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te Savjeta za pitanja genocida, zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, organizovalo je 10. jula 2026. godine javnu tribinu pod nazivom „Genocid u Srebrenici – međunarodnopravni aspekti, dokazivanje i kultura sjećanja“.
Tribinu je moderirala predsjedavajuća Savjeta za historiju dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, koja je u uvodnom obraćanju podsjetila da genocid u Srebrenici predstavlja historijski i međunarodnopravno utvrđenu činjenicu, potvrđenu višegodišnjim sudskim postupcima, obimnom dokaznom građom i pravosnažnim presudama međunarodnih sudova. Istaknula je da su međunarodne i domaće pravosudne institucije, kroz hiljade svjedočenja, opsežnu dokumentaciju, forenzičke analize i DNK identifikacije žrtava, izgradile čvrstu i neoborivu dokaznu osnovu na kojoj počivaju pravosnažne presude za genocid u Srebrenici. Naglasila je da je odgovornost akademske zajednice, naučnih institucija i društva u cjelini da te činjenice čuvaju, naučno istražuju i prenose budućim generacijama, odlučno se suprotstavljajući svakom obliku negiranja genocida, historijskog revizionizma i relativizacije zločina.
Uvodno obraćanje održala je predsjednica Upravnog odbora Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca akademkinja prof. dr. Hasnija Muratagić Tuna, koja je istakla da je tribina organizovana kao doprinos obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i odavanje počasti nevinim žrtvama. Podsjetila je da se sjećanje na genocid danas obilježava širom svijeta, ocijenivši da je Srebrenica ostala simbol poraza civiliziranog svijeta. Naglasila je da je međunarodna zajednica pokazala ozbiljan moralni i politički neuspjeh dopuštajući da se zločini dogode, ne samo u Srebrenici nego i širom Bosne i Hercegovine. Prema njenim riječima, upravo su u Srebrenici srušena očekivanja da će međunarodno pravo i principi zaštite ljudskih prava spriječiti zločin, zbog čega Srebrenica ostaje trajna opomena o odgovornosti međunarodne zajednice i važnosti zaštite univerzalnih vrijednosti.
Prvo stručno izlaganje održao je prof. dr. Enis Omerović, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, na temu „Genocid na području Srebrenice – međunarodnopravna analiza“. Profesor Omerović postavio je pitanje šta Srebrenica predstavlja danas – da li je riječ samo o mjestu jednog od najtežih zločina u evropskoj historiji nakon Drugog svjetskog rata ili o univerzalnoj opomeni čovječanstvu. Istakao je da je Srebrenica istovremeno simbol duboke ljudske tragedije i jedna od najznačajnijih prekretnica u razvoju međunarodnog krivičnog prava. Naglasio je da pravo ne može vratiti izgubljene živote, ali može utvrditi činjenice, individualizirati krivičnu odgovornost i sačuvati istinu od zaborava i negiranja. U svom izlaganju govorio je o međunarodnopravnom određenju genocida, njegovom historijskom razvoju i sudskoj praksi međunarodnih sudova, s posebnim osvrtom na negiranje genocida. Istakao je da poricanje prati genocid od njegovih samih početaka te predstavlja kontinuirani pokušaj prikrivanja i osporavanja utvrđenih činjenica, zbog čega očuvanje sudski potvrđene istine ostaje trajna obaveza nauke, pravosuđa i društva u cjelini.
Drugo izlaganje održao je dugogodišnji oficir za vezu Bosne i Hercegovine s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju Amir Ahmić, koji je govorio na temu „Od prisluškivanih razgovora do presude za genocid – uloga operatera i svjedoka u dokazivanju genocida u Srebrenici“. Amir Ahmić govorio je o višegodišnjem procesu prikupljanja i korištenja dokaznog materijala koji je imao ključnu ulogu u dokazivanju genocida i drugih najtežih međunarodnih zločina pred Haškim tribunalom. Posebno je ukazao na značaj prisluškivanih telefonskih komunikacija srpskog političkog rukovodstva u Bosni i Hercegovini iz 1991. i 1992. godine, kao i sistemskog praćenja radio-relejnih komunikacija agresora tokom perioda od 1992. do 1995. godine. Istakao je da su odbrane optuženih u brojnim postupcima nastojale osporiti autentičnost ovih dokaza, ali da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u svim predmetima potvrdio da su prikupljeni na zakonit način te da su pravno validni, autentični, vjerodostojni i relevantni. Posebno je naglasio nemjerljiv doprinos radioperatera, tehničkog osoblja i brojnih zaštićenih svjedoka koji su, svjedočeći pred Tribunalom, doprinijeli da upravo prisluškivani razgovori postanu jedan od ključnih dokaznih materijala za utvrđivanje udruženog zločinačkog poduhvata, međunarodnog karaktera sukoba u Bosni i Hercegovini, genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.
Po završetku izlaganja vođena je izuzetno bogata, sadržajna i argumentirana diskusija, tokom koje su učesnici razmijenili mišljenja o međunarodnopravnim aspektima genocida, dokaznim postupcima pred međunarodnim sudovima, izazovima negiranja genocida, ulozi akademske zajednice u očuvanju historijske istine te značaju kulture sjećanja za buduće generacije. Brojna pitanja, komentari i stručna zapažanja prisutnih potvrdili su značaj kontinuiranog naučnog i javnog dijaloga o jednoj od najtežih i najznačajnijih tema savremene historije Bosne i Hercegovine.
Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca će i ubuduće, kroz naučne skupove, javne tribine i istraživačke aktivnosti, nastaviti doprinositi naučnom istraživanju, afirmaciji historijskih i sudski utvrđenih činjenica, razvoju kulture sjećanja i jačanju međunarodnopravne svijesti, s ciljem očuvanja istine o genocidu u Srebrenici i jačanja društvene odgovornosti prema žrtvama i budućim generacijama.
