Perfidne akcije protiv Bošnjaka: HDZ ne dozvoljava pravo glasa desetinama hiljada državljana BiH iz dijaspore

245

Autor: Faktor.ba

Nekoliko desetina hiljada državljana Bosne i Hercegovine na Općim izborima 2018. godine nije bilo u prilici konzumirati svoje biračko pravo. Iako su posjedovali barem jedan od zakonom propisanih dokumenata i prebivalište u BiH, njima je uskraćeno pravo da biraju svoje predstavnike u vlasti.

Ista situacija bi se mogla ponoviti i na narednim izborima, a da se to i dogodi svojski se trude kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH u institucijama vlasti.

Centralni birački spisak se kreira na osnovu podataka Agencije za indentifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Ta institucija evidenciju vodi na osnovu Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija, prema kojem se građani koji žive van BiH uvrštavaju na Centralni birački spisak isključivo uz ličnu kartu, a ne i uz pasoš ili vozačku dozvolu.

Važeći Pravilnik je kreiran u periodu u kojem je resorni ministar civilnih poslova BiH bio Sredoje Nović (SNSD), a direktor IDDEEA-e Siniša Macan, kadar blizak upravo Noviću i SNSD-u.

S obzirom da je taj Pravilnik u suprotnosti u odnosu na relevantne zakone, IDDEEA je uputila Prijedlog izmjene Pravilnika, koji podrazumijeva i uvrštavanje na Centralni birački spisak i osoba koje ne posjeduju ličnu kartu, ali posjeduju pasoš ili vozačku dozvolu izdatu u BiH. Taj Prijedlog je, prema informacijama Faktora, dostavljen Ministarstvu civilnih poslova BiH, ali ga HDZ-ova ministrica Ankica Gudeljević nikada nije dostavila Vijeću ministara BiH, koje je nadležno za usvajanje izmjena Pravilnika.

Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH je u međuvremenu dao pozitivno mišljenje na Prijedlog izmjene Pravilnika, ali ne i Ministarstvo finansija i trezora BiH, na čijem je čelu HDZ-ov ministar Vjekoslav Bevanda.

Vrlo je zanimljivo da izostanak pozitivnog mišljenja Ministarstva finansija i trezora BiH nije posljedica neusklađenosti finansijskog aspekta tog Prijedloga, što je jedini aspekt kojeg bi trebalo tretirati to Ministarstvo, već Bevandine procjene da je “preuranjeno očitovati se na Prijedlog”. HDZ-ov ministar je osjetio potrebu da uputi predlagača da “obavi konsultacije i pribavi mišljenje od nadležnih organa, odnosno vlasnika podataka”, što su, ocijenio je Bevanda, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova.

– Nakon što IDDEEA postupi po sugestiji, Ministarstvo će se očitovati na Prijedlog dopuna ovog Pravilnika u skladu sa procedurom propisanom Poslovnikom o radu Vijeća ministara BiH – navodi se u Bevandinoj “odbijenici”.

Upravo Poslovnik o radu Vijeća ministara BiH, na kojeg se Bevanda poziva, propisuje da Ministarstvo finansija i trezora BiH daje mišljenje “u pogledu finansijskih sredstava ako sprovođenje propisa zahtijeva osiguravanje finansijskih sredstava”, što apsolutno nema nikakve dodirne tačke sa obrazloženjem “odbijenice” HDZ-ovog ministra.

Motive koji su doveli do kreiranja ovog Pravilnika, ali i opstruiranja njegovih izmjena, nije teško prepoznati. Naime, procjene govore da je na ovaj način uskraćeno biračko pravo za više od 200.000 osoba, uglavnom onih bošnjačke nacionalnosti. Ograničavanjem njihovog prava se zapravo ograničava i politički kapacitet bošnjačkih i probosanskih političkih opcija. Ta procjena objašnjava namjeru SNSD-ovih kadrova pri kreiranju nezakonitog Pravilnika, ali i HDZ-ovaca koji danas nastoje spriječiti usklađivanje tog Pravilnika sa važećim zakonima.

Značajan broj tih osoba ima prebivalište u sredinama iz kojih su protjerani tokom posljednjeg rata, a u kojima danas dominantnu podršku imaju upravo SNSD i HDZBiH. Omogućavanje ostvarivanja glasačkog prava tim osobama bi u praksi značilo ugrožavanje dominacije ove dvije stranke u tim sredinama, te reduciran kapacitet u zakonodavnoj vlasti na svim nivoima.