Tokom panel diskusije na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je neočekivanu javnu pljusku pred privrednom elitom u velikoj hali i moderatoricom, glavnom urednicom državne televizijske mreže RT, Margaritom Simonjan. Na jednom od najvećih godišnjih ekonomskih simpozija, od visoko pozicioniranih inozemnih političara u dvorani je bio tek predsjednik Kazahstana Kasim Džomart Tokajev koji je s Putinom sudjelovao u poduljoj diskusiji na kojoj su teme varirale od ekonomskih preko tehnoloških pa sve do neizbježnih geopolitičkih.
Nakon što je Putin u jednom trenutku, ponovno se pozivajući na “presedan Kosova”, čiju nezavisnost Ruska Federacija na priznaje, nastojao opravdati rusko priznanje dviju samozvanih republika na teritoriju ukrajinskog Donbasa, Tokajev se ne pretjerano biranim riječima usprotivio i pomisli na priznanje Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR). Dok je Putin insistirao da Rusija u Donbasu nastoji zaštititi rusofone građane te da je ruske vojnike ondje poslao na poziv vodstava DNR-a i LNR-a, čiji su predsjednici u Sankt Peterburgu sjedili u prvom redu, odvojeni tek ruskim ministrom finansija, Tokajev je iznio potpuno suprotan pogled.
Kazahstanski čelnik se referirao na Putinovo spominjanje UN-ove povelje i njenih odredaba o pravu na samoodređenje. On je te odredbe doveo u sukob s odredbama iste povelje o suverenosti i teritorijalnom integritetu država članica UN-a. Dopisnik ruskog Kommersanta, prekaljeni Andrej Koljesnikov, u svom je izvještaju iz Sankt Peterburga opisao šok koji je nastao zbog Tokajevljevog istupa.
– Bit ću iskren, imamo različita mišljenja o ovome pitanju, započeo je Tokajev i napomenuo da suvremeno međunarodno pravo temelj ima u Povelji UN-a, čime je odmah očitao diplomatsku bukvicu Putinu koji se, spominjući “presedan Kosova”, referirao na kontroverznu odluku Međunarodnog suda pravde koji je na službeni upit Srbije 2008. godine zaključio da kosovsko proglašenje nezavisnosti nije u neskladu s međunarodnim pravom.
– Dva osnovna principa koje Povelja sadrži u današnje su vrijeme došla u konflikt jedan s drugim. Govorim o principu teritorijalnog integriteta države i pravu naroda na samoodređenje. Osnivači UN-a očito nisu u to vrijeme ovo uzimali u obzir, a možda su i namjerno oba ta principa uveli u Povelju kao kompromisno rješenje koje danas predstavlja kontradikciju, izjavio je čelnik Kazahstana.
– Naravno, s obzirom da su u kontradikciji, postoje i različita razumijevanja tih principa. Neki će reći da je teritorijalni integritet sveta kategorija, dok će drugi tvrditi da svaki narod koji živi u nekoj državi ima pravo na vlastitu državu i da se ima pravo odvojiti od te države. Postoji računica prema kojoj bi, kada bi se to pravo na samoodređenje naroda realiziralo u svim slučajevima diljem svijeta, umjesto 193 države koje su trenutno članice, UN imao više od 500 ili 600 država članica. Naravno da bi to bio haos, pojasnio je Tokajev.
– Upravo je to razlog što mi ne priznajemo ni Tajvan, ni Kosovo, ni Južnu Osetiju, ni Abhaziju. A taj ćemo princip primijeniti i na teritorije kao što su kvazidržave, kakvim smatramo LNR i DNR. Eto, to je moj iskren odgovor na vaše iskreno pitanje, poentirao je Tokajev obraćajući se moderatorici koja je, evidentno zatečena, zahvalila na toj iskrenosti i dodala da je malo ko u današnje vrijeme iskren u ovakvim prilikama.
(Jutarnji)
