Ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić (SDA) odgovorio je sinoć u emisiji FTV «Odgovorite ljudima» uime Vlade na aktuelna pitanja, koja su otvorena u javnosti, a tiču se transparentnosti donošenja anti-korona zakona, poređenja ekonomskih mjera FBiH sa zemljama regiona, te smanjenja plata u javnom sektoru i smanjenja finansiranja političkih stranaka.
Zastupnik SDP-a Irfan Čengić i bivši premijer KS Edin Forto imali su zamjerke zašto Vlada nije poslala parlamentarcima Zakon o ublažavanju negativnih posljedica panedmije na uvid.
Ministar Zukić je kazao da je Vlada da bi poslala Zakon parlamentarcima morala ga pripremiti, što je i urađeno sinoć kada je premijer potpisao i poslao Zakon Parlamentu.
«Svi zastupnici će već sutra (danas, op. a.) imati te zakone i moći ih izučiti. To nisu neki previše komplikovani zakoni. Sve te mjere u regionu liče jedna na drugu. Parlament je tu da još jednom preispita, da da određene korekcije», kazao je Zukić.
Irfan Čengić je kazao da prijedlog Vlade da plati samo doprinose nije dovoljan, te pozvao da se FBiH ugleda na Hrvatsku i zemlje EU.
«Mislim da se trebamo ugledati na Zapad i EU, upravo ono što je Hrvatska uradila. Oni su čak obzebijedili preko 1000 KM neto plate i čitave doprinose za svakog radnika», kazao je Čengić.
Ministar Zukić je kazao da je struktura privrede Hrvatske, čiji je dominatan dio turizam, drugačija od bh. privrede, te da su zato i mjere drugačije.
«Naravno, to je uzrokovano i činjenicom da je Hrvatska u EU i da znatno viša sredstva ima», kazao je Zukić.
Dodao je da će FBiH sve učiniti da osigura i sama što više sredstava, ali da mora osigurati održivost budžeta, jer ne Vlada FBiH ne može neumjereno finansirati poslodavce.
«Znam da je poslodavcima teško, možda i najteže, ali država kao sistem mora da se odgovorno ponaša i prema penzionerima i drugim socijalnim kategorijama koje se finansiraju iz državnih fondova», kazao je Zukić.
«Gledao sam taj nacrt zakona, ne znam je li to konačna varijanta koja je na kraju upućen u proceduru. Nema nikakvih izračuna. Kada Hrvatska, bez obzira kako finansirala svoj paket, kaže dajemo 4.000 kuna za svakog radnika plus doprinose, oko 1.300 kuna, pretpostavljamo da to ide za 400 hiljada radnika, koje je prijavilo 76 hiljada poslodavaca i onda možete lako izračunati kako finansirati. Ali mi nemamo nikakav izračun. Ministarstvo finansija FBiH na čelu sa gospođom Miličević, koja nikako ne zna da objasni koje su stvarne potrebe. Dakle, imate cijeli aparat koji je trebao da ovo izračuna i da nam to predloži», kazao je Forto.
«I Srbija npr. 10% svog BDP-a daje u paket pomoći. Otprilike pola od toga ide u garancijske fondove za biznise, jedan dio ide firmama, jedan dio radnicima za doprinose, a ide i gotovinsko plaćanje za podsticaj potrošnje. Mi uopće nemamo ni blizu toga kao odgovor Federalne vlade», kazao je Forto.
Forto je naglasio da se mora znati za koji broj radnika i firmi će ići podrška, te da niko ne zna iznos paketa o kojem priča Vlada FBiH.
«Ovo što gospodin Forto govori nema nikakvog smisla. Ne rade nepismeni ljudi ni u Ministarstvu finansija ni ministrica koju on spominje nije neko ko je jučer došao u svijet finansija. Iza svega ovog stoje izračuni, samo ja ne znam gdje bi želio g. Forto da se oni pojave. Ne mogu se pojaviti u javnom prostoru prije nego budu razmatrani u Parlamentu, a to treba da se desi u naredna dva tri dana», kazao je Zukić.
Forto je kazao da su izračuni svih vlada u regionu su objavljeni prije parlamentarne rasprave.
«Vi pominjete Srbiju. Kad je spominjete onda recite da ona ima u javnom prostoru mjere. A nijednu od tih mjera nije provela što se tiče zakonske procedure, niti je usvojena na organima. Osim što je njihov predsjednik i predsjednica Vlade izašli sa određenim paketima komunikacijskih priča o mjerama koje će donijeti, a šta će na kraju biti to ćemo vidjeti», kazao je.
Dodao je da federalne mjere najviše liče po svojoj prirodi na mjere koje je Slovenija provela, a ne na mjere iz Hrvatske i Srbije.
Forto je javio da se kratko ispravi, kazvši: «Ja sam uvjeren da ljudi koji rade u Ministarstvu finansija znaju i imaju ove izračune. To sam ja i rekao. A vi ste rekli da sam ja rekao da tamo ljudi ne znaju posao. Znaju ljudi raditi posao, samo nama niko nije rekao šta stoji iza ovih odluka».
Zukić je kazao da je čitavo vrijeme zakon bio u procesu izrade i dotjerivanja, te da je tek sinoć predat zvanično u parlamentarnu proceduru.
«Bilo kakav drugi način da se dostavi parlamentarcima nije postojao. A ovo što kaže g. Forto je… Upravo su ti ljudi koji su sistemski i primaju platu za to radili taj posao. Tako da ako imate povjerenja u njih ne treba da imate ni sumnju. A na kraju imate mogućnost kao parlamentarac da se u to uvjerite u narednih par dana», kazao je Zukić.
Druga značajna tema bila je smanjenje plata javnom sektoru i finansiranje političkih stranaka.
Na pitanje da li smanjenje plata u javnom sektoru podrazumijeva policajce, zdravstvene radnike, itd. – ministar Zukić je rekao da ne podrazumijeva.
«Svi oni koji su pojačano angažovani i imaju veći stepen angažmana, i odgovornosti u ovoj situaciji, će možda imati i veće plate nego što jesu. Ali svi oni koji rade u smanjenom kapacitetu, što predstavlja većinu administracije, moraju da snose na određen način posljedice ove krize», kazao je Zukić.
Čengić je izrazio sumnju da će uopće doći do smanjenja plata, pozivajući se na neuspjeli SDP-ov pokušaj da to učini.
«Kada je SDP ukinuo odvojeni život i smanjio topli obrok i smanjio plate i sve… Državni službenici su tužili državu i dobili na sudu. To je još jedan od pokazatelja zašto u ovom trenutku se neće desiti smanjenje plata, bez obzira šta lideri govorili. Odnosno ako se desi, oni će nas opet tužiti i dobiti na sudu», kazao je Čengić.
Dodao je da misli da se političarima trebaju smanjiti plate na onaj nivo prije povećanja plata, te da je Novalićeva vlada 2015. povećala za 100% grant za političke stranke, koji je bila smanjila vlada Nermina Nikšića.
Čengić je dodao je taj grant povećan za 1,8 miliona na 3,6 miliona.
«Ova cifra se jako sada često spominje u medijima, a evo rekao je g. Čengić da se radi o 3,6 miliona KM. To su beznačajne pare u odnosu na potrebe. Ali u svakom slučaju iz psiholoških i principijelnih razloga to treba smanjiti, kao izraz dobre volje. Ali to neće biti dovoljno», kazao je Zukić.
Sa tim se složio i Čengić koji je kazao da «odgovorno govori da smanjenje političkim strankama neće biti ni kap u moru».
«Evo i ja ću pokušati biti odgovoran u izjavama, a bit će vrijeme koje treba da to potvrdi. Upravo što mi kasnimo sa smanjenjem plata javnom sektoru je pokušaj da ne uradimo kao što je SDP uradio, kada je smanjio te plate za 10% što je politički bilo probavljivo i pozitivno prihvaćeno. Zaista je bilo nužno da se smanje te plate za 10%. Ali to nije urađeno na način koji bi pravno bio korektan i onda su advokati i radnici dobili prostor i tužili. Ta improvizacija je koštala Federaciju milijardu, a još nije završen taj proces», kazao je Zukić.
Dodao je da se smanjenje priprema na stručan način, kako bi se plate administraciji dovele u ravan sa situacijom, ali na pravno ispravan način, da bi se izbjegle posljedice SDP-ove odluke.
