Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane je povodom aktualnih događanja u Bosni i Hercegovini i mogućnosti izbijanja oružanih sukoba pripremio analizu aktualne situacije. Iz opsežne analize „Bosna i Hercegovina 2021: Rusija uspostavlja svoj model djelovanja u BiH“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Rusija u Bosni i Hercegovini koristi Milorada Dodika da uspostavi osnove budućeg djelovanja u BiH i to radi užurbano znajući da bi Dodikovim eliminiranjem od strane EU i SAD bili za određeno vrijeme zaustavljeni. „Ruski humanitarni centar“ iz Niša (Srbija) je preseljen u Republiku Srpsku (BiH), jer je Rusija dobila svoje vojno predstavništvo u okviru Ministarstva odbrane Srbije, a započeti projekti izgradnje infrastrukture u Republici Srpskoj za potrebe Rusije se intenziviraju. Postoji nekoliko infrastrukturnih projekata, koji podsjećaju ili bi mogli u budućnosti poslužiti kao osnova za formiranje ruske vojne baze u Republici Srpskoj. Na niz lokacija u Republici Srpskoj, Ruska pravoslavna crkva (RPC) uspostavlja svoju infrastrukturu, koja u mnogim segmentima podsjeća na vojnu, a radovima neposredno rukovodi ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.
Analitičari smatraju, da je dolaskom novog patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija povećan uticaj Ruske pravoslavne crkve. „Gostovanja“ i putovanja patrijarha Porfirija po teritoriji nezavisne i suverene države BiH se dovode u vezu sa aktivnostima Ruske pravoslavne crkve i aktivnostima, koje sprovodi Milorad Dodik na razbijanju BiH. Patrijarh Porfirije se u BiH ponaša kao domaćin, bez uvažavanja legalnih institucija BiH i drugih vjerskih zajednica, posebno Islamske zajednice BiH. Djeluje zapanjujuće, da patrijarh Porfirije organizira prijem u Sabornoj crkvi u Sarajevu, bez da su se domaći crkveni/vjerski velikodostojnici BiH, nadbiskup Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i poglavar Islamske zajednice BiH (IZBiH) reisu-l-ulema Husein Kavazović, prethodno sa njim sastali i uspostavili međusobne odnose. Postavlja se pitanje kakva bi bila reakcija iz Republike Srbije kada bi zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić bez najave i reisu-l-ulema IZBiH Husein Kavazović često boravili u Srbiji bez komunikacije sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Srbiji i zvaničnim organima Srbije. Iznenađuje i šutnja Islamske zajednice BiH.
Rusija već duže vrijeme koristi Dodika da uspostavi i obavještajnu strukturu nezavisno od Srbije. Prisustvo ruskih obavještajaca u Republici Srpskoj je zabilježeno i praćeno, a njihov zadatak je, da pripreme teren za odvajanje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Aparat koji je uspostavljen je fokusiran i na namjensku proizvodnju u Federaciji BiH, odnosno na istraživanje, da li Federacija BiH ima skrivene vojne rezerve u slučaju izazivanja konflikta. Jedina nepoznanica za Rusiju je ponašanje NATO-a, jer Daytonski ustav daje mogućnost NATO-u za intervenciju. Onoliko koliko Rusija može zaustavljati EU i SAD u UN-u, te ucjenjivati plinom kada je u pitanju BiH i Zapadni Balkan, u istoj mjeri Rusiji je nepoznanica koja i kakva bi bila reakcija NATO-a u prvom momentu pokušaja secesije Republike Srpske, što je i najvažnija procjena ruske politike.
Aneksi Daytonskog mirovnog sporazuma 1A i 1B su vrlo jasni. Aneks 1A, članak I, tačka b.) podrazumijeva se i postoji saglasnost da NATO uspostavi vojne snage koje će djelovati pod rukovodstvom i biti podređene upravi i političkoj kontroli Sjeverno-atlantskog vijeća (NAC) preko komandne strukture NATO-a. One se obavezuju da olakšaju njihove operacije. Strane se zato ovim slažu i slobodno obavezuju da u punoj mjeri poštuju sve obaveze date u ovom Aneksu.
Nakon prekida odnosa Rusije sa NATO-om dodatno se otvorila mogućnost vojnog angažmana NATO u BiH u slučaju realizacije akcija, koje sprovodi Milorad Dodik po instrukcijama Rusije. Rusija rizikuje nestanak Republike Srpske ne samo vojnom intervencijom NATO-a, nego i povratkom Ustava Republike Bosne i Hercegovine, koji je predviđen Daytonskim mirovnim sporazumom. Prodaju ruske državne Sberbanke u regiji treba gledati u kontekstu aktualnih događanja.
Hrvatska talac Rusije
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH) Dragan Čović, kao i zvanična hrvatska politika su taoci Rusije, koja maestralno koristi hrvatsku financijsku zavisnost o Rusije.
Analitičari smatraju, da je Republika Hrvatska politički bliža Rusiji nego SAD-u. Republika Hrvatska trenutno najjače veze ima sa Francuskom pomoću koje osigurava svoju poziciju unutar EU. Preko Francuske Hrvatska plasira svoje (dez)informacije protiv Bosne i Hercegovine plašeći članice EU sa navodnim „islamskim terorizmom“, koji je navodno prisutan u BiH.
Čović i Dodik su pod patronatom Rusije potpisali sporazum i definirali svoju djelatnost „protiv unitarizacije BiH”, ustvari potpisali su dogovor na osnovama sporazuma iz Karađorđeva iz 1991.godine između Slobodana Miloševića (SPS) i Franje Tuđmana (HDZ). Bez obzira na rusko naoružavanje Srbije, analitičari smatraju da Republika Hrvatska ima jaču zavisnost i veze sa Rusijom, nego Srbija.
Opcija formalnog stvaranja tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB) preko izbornog zakona je nemoguća misija i za Hrvatsku i Rusiju. Svaki oružani sukob u BiH bi zaustavio hrvatski turizam, koji ima više od 20% udjela u BDP te države
