Sloveniju ovih dana potresa veliki obavještajni skandal. Kako je objavio list Mladina, čelni ljudi izraelske privatne obavještajne firme Black Cube sastali su se a čelnikom opozicije Janezom Janšom. S obzirom da se Black Cube u drugim zemljama, poput Nigerije i Mađarske, uplitao u izborni proces, stječe se dojam da su u sličnu svrhu angažovani i u Sloveniji, naročito ako se uzme u obzir da je trenutna vlada, predvođena premijerom Robertom Golobom, priznala Palestinu, uprkos negodovanja izraelskih vlasti. Prenosimo u cijelosti izvještaj Mladine o ovom slučaju
Piše: Borut Mekina (Mladina)
U ponedjeljak, 22. decembra 2025. godine, izraelski privatni avion tipa Hawker 800XP s registarskim brojem 4X-CNZ sletio je na VIP terminal ljubljanskog aerodroma Jože Pučnik. Hawker 800 je poslovni mlažnjak srednje veličine s doletom od 4.700 kilometara i kapacitetom do devet putnika. Avionom koji je sletio na Brnik u decembru upravlja kompanija Arrow Aviation Ltd. iz Tel Aviva, jedan od vodećih izraelskih operatera privatnih aviona za VIP prijevoz, diplomatske misije i specijalne operacije za državne i privatne klijente.
Ovaj avion redovno leti između Tel Aviva i evropskih gradova. Riječ je o letjelici koja prevozi uticajne osobe, s prosječnom cijenom najma koja prelazi 20.000 eura po letu. Međutim, posljednjih mjeseci slovenska prijestolnica bila je jedna od redovnih destinacija ovog aviona. Između prošlog novembra i ovog februara, na primjer, u Pariz je sletio samo jednom, ali u Ljubljanu čak tri puta. Prvi put 24. novembra 2025, zatim 22. decembra 2025, a posljednji put prošlog mjeseca, 17. februara.
Nije poznato ko je doputovao ovim avionom u novembru i februaru, ali smo uspjeli utvrditi ko je stigao u Sloveniju 22. decembra prošle godine. Prema podacima servisa Flightradar24, koji prati letove širom svijeta, avion je tog dana poletio iz Tel Aviva i sletio u Ljubljanu oko 10:30 sati. Međutim, nije odmah ponovo poletio, već je ostao parkiran na aerodromu. Prema našim informacijama, u avionu su bila četiri putnika iz Izraela, koji su potom otišli u Ljubljanu. Tačnije, u Trstenjakovu ulicu 8, gdje se nalazi sjedište stranke SDS, čiji je predsjednik Janez Janša.
Posjetioci su u Ljubljani ostali oko dva sata. Oko 13:20 sati avion je već poletio za Rim. Međutim, s njim su odletjela samo tri od četiri putnika; jedan je ostao u Ljubljani. Na osnovu podataka o letovima, svjedočenja izvora koji moraju ostati anonimni i javno dostupnih informacija, uspjeli smo identificirati dvojicu od četiri putnika.
Prvi, s kojim se, prema tim informacijama, čelnik SDS-a Janez Janša sastao ujutro 22. decembra 2025. u sjedištu SDS-a, bio je Dan Zorella, suosnivač i izvršni direktor jedne od najvećih privatnih obavještajnih agencija – izraelske kompanije Black Cube. Drugi je bio penzionisani general-major Giora Eiland, bivši šef izraelskog Nacionalnog sigurnosnog vijeća i dugogodišnji savjetnik ove privatne obavještajne agencije.
Ko su ova dvojica ljudi i šta su radili u Ljubljani? Zorella je osnovao Black Cube 2010. godine zajedno s Avijem Yanusom; obojica osnivača prethodno su bili oficiri u Izraelskim odbrambenim snagama. Black Cube ima kancelarije u Tel Avivu, Londonu i Madridu i, prema vlastitim navodima, djeluje u više od 75 zemalja. Iako se predstavlja kao organizacija koja prikuplja dokaze za međunarodne pravne sporove, zapravo je – kako je dokumentirano – izvela neke od najkontroverznijih obavještajnih operacija do danas. Jedna od najkontroverznijih kampanja bila je za filmskog producenta Harveyja Weinsteina, tokom koje su operativci, koristeći lažne identitete, pratili žene koje su ga optužile za seksualno uznemiravanje i snimali ih kako bi ih diskreditirali kao svjedokinje u krivičnim postupcima; pratili su i novinare te predstavnike žena koje su bile uznemiravane.
Njihove operacije u Mađarskoj značajne su i za Sloveniju. Od decembra 2017. do marta 2018. operativci Black Cubeasu, koristeći lažne identitete, uspostavili kontakte s vodećim predstavnicima mađarskih nevladinih organizacija, namamili ih na sastanke pod izgovorom poslovnih prilika i tajno ih snimali. Snimci, koji su se pojavili u medijima tri sedmice prije izbora, postali su centralni element Orbánove kampanje 2017. godine. Black Cube je negirao bilo kakvu umiješanost. Međutim, sličnu operaciju proveo je i uoči mađarskih izbora u aprilu 2022. Tada je, koristeći mrežu lažnih LinkedIn profila i ponuda za posao putem video-poziva, namamio najmanje 12 novinara i aktivista koji su kritizirali Orbána, a snimci su se potom pojavili u pro-Orbánovim medijima prije izbora.
U ovom slučaju Black Cube je također bio razotkriven: LinkedIn je u novembru 2022. potvrdio da je kompanija odgovorna za operaciju; posljedično su uklonjeni svi lažni profili i korporativna stranica kompanije s platforme. Prema mađarskim novinarima, slični pokušaji su navodno postojali i prije tih izbora, ali je tamošnja javnost već postala otporna na takve metode.
Tokom protekle decenije Black Cube je proveo još nekoliko sličnih operacija, sve po sličnom obrascu: koriste lažne kompanije, obično sa sjedištem u Velikoj Britaniji ili zapadnoj Evropi. Web stranice, LinkedIn profili i telefonski brojevi nestaju nakon završetka operacije. Kada direktan pristup primarnoj meti nije moguć, agenti stupaju u kontakt s članovima porodice ili saradnicima. U svim dokumentiranim političkim operacijama snimci ili kompromitirajući materijal objavljuju se dvije do tri sedmice prije ključnog datuma – sudske odluke ili izbora. Sav materijal distribuira se anonimno: dolazi do medija putem anonimnih web stranica ili domena bez vlasnika, obično na engleskom jeziku. Black Cube također nikada ne otkriva ko je klijent.
Black Cube se predstavlja kao privatna obavještajna agencija bez veza s izraelskom vladom, ali saradnja između Zorelle i Eilanda izaziva opravdane sumnje. Njih dvojica, koji su u decembru došli u Ljubljanu, navodno su prisustvovali sastanku u julu 2024. s izraelskim ministrom za pitanja dijaspore Amihajem Chiklijem, gdje su razgovarali o tajnim operacijama u inostranstvu. Tačnije: navodno su razgovarali o izvođenju obavještajne operacije – koja se ne bi mogla pripisati državi Izrael – protiv organizacije Students for Justice in Palestine (SJP). Riječ je o američkoj organizaciji koja je organizirala proteste protiv izraelske genocidne politike na američkim univerzitetima.
Sada vidimo isti obrazac operacija kakav Black Cubekoristi i u Sloveniji. Deset dana prije izbora, na internetu su se pojavili tajno snimljeni videozapisi istaknutih pojedinaca. Objavljeni su na stranici anti-corruption2026.com, koja nema navedene vlasnike, urednika ni kontakt podatke. Stranica je na engleskom jeziku, a ne na slovenskom. Sadrži snimke tajno napravljene tokom poslovnih sastanaka.
Prva od žrtava, bivša ministrica pravde Dominika Švarc Pipan, objasnila je okolnosti nastanka snimaka: kontaktirao ju je navodni britanski investicioni fond Stockard Capital, koji je tvrdio da želi ulagati u podatkovne centre u regiji i da ga zanima GEN-I. Sastala se s njihovim predstavnicima dva puta: u februaru i 5. marta 2026. u Beču. Kompanija je pokrila troškove njenog avionskog prijevoza i smještaja. Nakon sastanka, tokom kojeg je tajno snimana, sve javno dostupne informacije o fondu su nestale.
Operacija kojom je Harvey Weinstein pokušao diskreditirati žene koje su ga optužile za seksualno uznemiravanje navodno je koštala do 1,3 miliona dolara prema ugovoru. Operacija Black Cubea protiv Laure Codruțe Kövesi, šefice rumunskog ureda za borbu protiv korupcije, 2016. koštala je 900.000 britanskih funti, dok je kampanja diskreditacije protiv jednog kanadskog sudije 2017. navodno vrijedila čak 11 miliona američkih dolara.
Šta je Black Cube?
Godine 2010. bivši izraelski vojni oficiri Dan Zorella i Avi Yanus osnovali su u Tel Avivu kompaniju koja je postala javno poznata kao Black Cube. Njihov poslovni model bio je jednostavan: iskoristiti obavještajne vještine povezane s izraelskom obavještajnom zajednicom i ponuditi ih komercijalno korporacijama, bogatim klijentima u pravnim sporovima i drugim klijentima koji traže prednost u visokorizičnim sporovima. Javno dostupni izvori opisuju Black Cube kao grupu veterana elitnih izraelskih obavještajnih jedinica specijaliziranih za složene poslovne i pravne slučajeve. Prema vlastitim navodima, kompanija je djelovala u više od 75 zemalja i vodila stotine slučajeva.
Od samog početka javno pozicioniranje Black Cubeauveliko se zasnivalo na reputaciji izraelskog sigurnosnog aparata.
Njegov savjetodavni odbor uključivao je bivše direktore Mossada i druge visoke izraelske i međunarodne sigurnosne zvaničnike. Meir Dagan, koji je vodio Mossad od 2002. do 2011., bio je predsjednik Black Cubea do svoje smrti 2016. Efraim Halevy, još jedan bivši direktor Mossada, također je bio član upravnog odbora. Među trenutnim javnim savjetnicima nalaze se bivši direktor izraelske policije Yohanan Danino i general-major Giora Eiland, bivši šef izraelskog Nacionalnog sigurnosnog vijeća i ključna figura u planiranju izraelske nacionalne sigurnosti.
Veza s izraelskom vladom
Iako se Black Cube javno predstavlja kao privatna obavještajna firma koja pruža usluge komercijalnim klijentima, izvještaji su dokumentirali direktne veze s izraelskom državom. Godine 2019. Haaretz je izvijestio da je izraelsko Ministarstvo odbrane sklopilo ugovor s Black Cubeom između 2012. i 2014. te da su njegovi zaposlenici u tom periodu radili puno radno vrijeme u obavještajnoj bazi Izraelskih odbrambenih snaga (IDF). Glasnogovornik IDF-a i glasnogovornik Ministarstva odbrane potvrdili su taj aranžman, ali su odbili otkriti prirodu posla ili iznos plaćanja.
U istom izvještaju Black Cube se pojavio i u posebnom domaćem političkom kontekstu: izraelski tajkun Idan Ofer navodno je angažirao firmu za prikupljanje obavještajnih podataka o izraelskim političarima i visokim zvaničnicima. Ovaj podatak je značajan jer kompaniju smješta ne samo u kontekst međunarodnih poslovnih i pravnih poslova, već i u osjetljivo područje izraelske politike i vlasti (The Times of Israel). Nedavni izvještaj lista TheMarker sugerira da značaj kompanije za izraelske zvanične krugove nadilazi njene bivše veze s Ministarstvom odbrane. Godine 2024. ministar Amichai Chikli navodno je s Black Cubeom razgovarao o mogućnosti obavještajne operacije usmjerene protiv organizacije Students for Justice in Palestine u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema izvještaju, operacija nikada nije provedena, a strane su dale oprečne izjave o tome da li je ideja potekla iz ministarstva ili iz Black Cubea. Također se navodi da je sastanku prisustvovao Giora Eiland.
Sastav savjetodavnog odbora potvrđuje koliko se Black Cube oslanjao na legitimitet bivših državnih sigurnosnih službi. To samo po sebi ne dokazuje da je kompanija pod državnom kontrolom, ali pokazuje da se dosljedno predstavljala kroz kredibilitet, reputaciju i mreže bivših visokih zvaničnika obavještajnih službi, policije i nacionalne sigurnosti.
Kako Black Cube djeluje
Slučajevi u kojima je kompanija bila uključena pokazuju da njeni operativci pristupaju metama koristeći lažne identitete, paravan-kompanije, uvjerljive izgovore i tajna snimanja. U zavisnosti od slučaja, agenti su se predstavljali kao filmski autori, novinari, poslovni ljudi, HR osoblje, aktivisti ili posrednici. Cilj obično nije samo prikupljanje informacija, već i oblikovanje pravnog ili političkog ishoda u korist klijenta.
Čini se da su neke operacije zahtijevale opsežnu pripremu, uključujući korištenje lažnih digitalnih identiteta, izmišljenih poslovnih priča i uporne napore za sticanje povjerenja prije uspostavljanja kontakta. U najmanje nekim dokumentiranim ugovorima naknade su bile vezane za rezultate – uključujući sprečavanje objave štetnih informacija ili poboljšanje pravne pozicije klijenta u sudskom postupku. Black Cube tvrdi da djeluje u skladu s pravnim savjetima u relevantnim jurisdikcijama, ali su neki sudovi i javne institucije zaključili da su pojedine operacije bile neprimjerene ili nezakonite.
Lažni identiteti, fiktivne kompanije, tajno snimanje i objava uoči izbora
Godine 2015. u Nigeriji se održala napeta predsjednička utrka između tadašnjeg predsjednika Goodlucka Jonathana i opozicionog kandidata Muhammadu Buharija. Jonathanovu kampanju vodila je Cambridge Analytica, koja je navodno angažirala i Black Cube u izborne svrhe.
Prema zviždaču Christopheru Wylieju – jednom od ključnih internih izvora u Cambridge Analytici – Black Cube je hakirao Buharijeve medicinske i finansijske podatke. Cilj je bio prikupiti kompromitirajući materijal o opozicionom kandidatu koji bi se mogao iskoristiti za njegovu diskreditaciju tokom kampanje. Wylie je to otkrio britanskim zakonodavcima, iako je Black Cube negirao optužbe. Buhari je ipak pobijedio na izborima, a Jonathan je omogućio jedan od rijetkih mirnih prijenosa vlasti u historiji Nigerije.
2016 – Rumunija: Napad na tužiteljicu za borbu protiv korupcije
U Rumuniji je Black Cube angažiran da cilja Lauru Codruțu Kövesi, koja je tada vodila Nacionalnu direkciju za borbu protiv korupcije (DNA) i nadgledala istrage protiv uticajnih političara. Klijent je bio Daniel Dragomir, bivši oficir rumunske obavještajne službe SRI. Agenti su je uznemiravali prijetećim pozivima i pokušali hakirati njen email putem phishinga. Dva zaposlenika su kasnije uhapšena u Bukureštu. Tokom ispitivanja Zorella je priznao da je lično naredio hakiranje emaila kako bi se pronašao kompromitirajući materijal. Osuđeni su na uslovnu kaznu od 35 mjeseci. Sud ih je osudio za formiranje kriminalne organizacije, ilegalni pristup kompjuterskom sistemu, neovlašten prenos podataka, kompjutersku prevaru i kršenje tajnosti korespondencije. Laura Covesi je trenutno čelnica Ureda evropskog tužioca (EPPO).
2016–2017 – Harvey Weinstein: Praćenje tužiteljica i novinara
U srpnju 2016. Harvey Weinstein potpisao je ugovor vrijedan 1,3 milijuna dolara s tvrtkom Black Cube, u kojem je izričito naveo da želi spriječiti da optužbe za njegovo seksualno uznemiravanje više žena postanu javne. Tijekom godine dana agenti su prikupljali podatke za osobne profile desetaka pojedinaca, uključujući detalje o njihovoj seksualnoj prošlosti. Ključna agentica Stella Penn Pechanac predstavila se glumici Rose McGowan kao zagovornica ženskih prava u londonskoj investicijskoj kompaniji Reuben Capital Partners.
Kompanija nije postojala; njezino sjedište nalazilo se na adresi tvrtke za iznajmljivanje uredskog prostora. Nakon otkrića, The New Yorker objavio je izvješće pod naslovom „Harveyjeva vojska špijuna“. Black Cube se potom ispričao. Slučaj je postao osnova za knjigu Ronana Farrowa Uhvati i ubij.
2017. – Kanada: Pokušaj diskreditacije suca
Agenti Black Cubea, koristeći lažne identitete, stupili su u kontakt sa sucem u Kanadi i pokušali ga isprovocirati na davanje antisemitske izjave, koje bi tajno snimili. Cilj je bio diskreditirati suca i utjecati na tijek sudskog postupka. Sud u Ontariju dokumentirao je i osudio operaciju – ovo je jedan od rijetkih slučajeva u kojima je sud izričito kritizirao metodologiju Black Cubea.
2017.–2018. – Iranski nuklearni sporazum: Napadi na obitelji bivših američkih dužnosnika
Nakon posjeta predsjednika Trumpa Izraelu 2017. godine, agenti Black Cubea navodno su kontaktirali rodbinu bivših dužnosnika Obamine administracije Bena Rhodesa i Colina Kahla, predstavljajući se kao dokumentarni filmski stvaratelji. List The New Yorker je izvijestio da su sastavljeni detaljni dosjei o dužnosnicima i njihovoj rodbini. Klijent koji stoji iza operacije nikada nije javno otkriven. Black Cube je porekao da je djelovao u ime Trumpove administracije ili u vezi s iranskim nuklearnim sporazumom, ali ova epizoda pokazala je spremnost kompanije da djeluje u politički eksplozivnom području američke nacionalne sigurnosti.
2018. – Mađarska: Napadi na civilno društvo uoči izbora
Ovo je najbolje dokumentirana politička operacija Black Cubea; štaviše, gotovo je identična operaciji koja se očito trenutno odvija u Sloveniji. Black Cube je negirao umiješanost, ali iz toka operacije bilo je jasno da ju je organizirao. Od decembra 2017. do marta 2018. agenti koji su koristili lažne identitete tajno su snimali dužnosnike nevladinih organizacija – koje su njihovi klijenti identificirali kao Sorosove saveznike – tokom sastanaka u hotelima i restoranima u Budimpešti, Beču, Amsterdamu, Londonu i New Yorku. Kompanije koje su zastupali agenti nisu postojale. LinkedIn profili i web stranice izbrisani su odmah nakon sastanaka. Većina telefonskih brojeva isključena je u tjednima nakon sastanaka. Snimke su se počele pojavljivati u medijima tri tjedna prije izbora, u izraelskom dnevnom listu Jerusalem Post i mađarskom vladinom dnevnom listu Magyar Idők. Premijer Orbán ih je, naravno, odmah iskoristio u svojoj kampanji.
IZMEĐU 2020. i 2022., Mađarska – Ponavljanje prije izbora 2022., mreža na LinkedInu
Uoči izbora u aprilu 2022., Black Cube ponovio je obrazac iz 2018. Ovaj put, koristeći mrežu lažnih LinkedIn profila i ponuda za posao, namamio je najmanje 12 novinara i aktivista koji su kritizirali Orbána na videopozive. Snimke su se pojavile u pro-Orbanovim medijima uoči izbora. Microsoft, odnosno LinkedIn, potvrdio je u novembru 2022. da je Black Cube odgovoran za operaciju. LinkedIn je potom uklonio sve lažne profile i cijelu korporativnu stranicu kompanije. Uzorak lažnih kompanija bio je identičan onome što sada vidimo u Sloveniji: Wilson Energy Consultants imao je funkcionalnu web stranicu koja je postala nedostupna nakon završetka operacije, a njihov engleski telefonski broj preusmjeren je na liniju za korisničku podršku televizijskog kanala Sky.
Pripremio: Odgovor.ba
