Izraelski birači glasali su na parlamentarnim izborima u utorak s odzivom od 77,7 posto. Prema privremenim rezultatima, nakon prebrojavanja 84,5 posto biračkih kutija, blok stranaka koje podržavaju aktuelnog premijera Benjamina Netanyahua ima 54 mandata, opozicioni blok 49, a arapske stranke 17. Za većinu u Knesetu potrebno je 61 od ukupno 120 mandata.
Ankete su predviđale da će opoziciona koalicija koju vodi Gadi Eisenkot osvojiti između 52 i 53 mjesta, u usporedbi s 50 mjesta koliko ima Netanyahuova koalicija, dok su dvije arapske liste ostvarile historijski uspjeh, osvojivši između 17 i 18 mjesta.
U nedostatku odlučujuće pobjede bilo koje strane, Izrael će se sljedećih dana suočiti s četiri scenarija:
Formiranje nove koalicije
Predsjednik Izraela Isaac Herzog povjerit će mandat kandidatu za kojeg procijeni da ima najveće izglede za sastavljanje vlade (to ne mora nužno biti lider stranke s najviše mandata).
Ukoliko mandat dobije opozicioni lider Gadi Eisenkot, ključna bi mogla biti podrška ili suzdržanost arapskih stranaka Ra'ama ili Zajedničke liste.
Vođa izraelske Demokratske stranke Yair Golan pozvao je opozicione partije okupljene oko Gadija Eisenkota da se udruže s arapskim strankama i formiraju vladu i na taj način svrgnu Benjamina Netanyahua.
Istovremeno, Netanyahuova koalicija nema jasnih opcija za osvajanje dodatnih mjesta nakon što neke male desničarske stranke nisu uspjele prijeći prag za ulazak u Knesset.
Pregovori se suočavaju s mogućim komplikacijama jer se strane drže svojih interesa, što bi moglo dovesti do formiranja nestabilnih vlada.
Vrijedi napomenuti da je Benjaminu Netanyahuu trebalo 58 dana da formira svoju vladu nakon izbora održanih 2. novembra 2022. godine.
Manjinska vlada
Ako nijedan blok ne uspije osigurati stabilnih 61 zastupnika, opcija je formiranje manjinske vlade.
Takva vlada bi opstajala u parlamentu zahvaljujući povremenoj, vanjskoj podršci ili suzdržavanju drugih stranaka tokom glasanja o povjerenju i zakonima.
Analitičari ovu opciju ocjenjuju malo vjerovatnom zbog čvrstog protivljenja pojedinih opozicionih lidera poput Avigdora Liebermana ili Naftalija Benneta takvom aranžmanu.
U ovom scenariju, predstavnici arapske manjine igraju ključnu ulogu. Ujedinjena arapska lista Ra'am, na čelu s Mansourom Abbasom, prethodno je igrala ključnu ulogu pridruživši se koalicijskoj vladi koja je vladala između 2021. i 2022., a koju su vodili Naftali Bennett i Yair Lapid.
Ra'am je izrazio svoju spremnost da radi s Eisenkotovim blokom, dok je Zajednička lista ponudila osigurati sigurnosnu mrežu za svaku koaliciju koja ukloni Netanyahua s vlasti.
Eisenkot nije javno izrazio spremnost za razgovor o ovoj mogućnosti, dok je Netanyahu upozorio na formiranje vlade na temelju necionističkih arapskih popisa.
Dakle, više šanse za formiranje manjinske vlade ima general Gadi Eisenkot.
Vlada nacionalnog jedinstva
Ovaj scenarij podrazumijeva kompromisno rješenje koje uključuje široku koaliciju između dijelova vladajućeg bloka (Likud) i dijela opozicije (predvođene Eisenkotom ili centrističkim strankama), uz moguće isključivanje ekstremno desnih stranaka.
Ova opcija se nameće kao potencijalno stabilnija s obzirom na trajne ratne i sigurnosne izazove u regiji (Gaza, Iran, Libanon), s mogućnošću rotirajuće premijerske funkcije.
Opcija vlade nacionalnog jedinstva je upitna u svjetlu ekstremne polarizacije, ali ostaje teoretski najvjerovatniji scenarij za formiranje manje ekstremne vlade.
Izraelski politički analitičari više su puta raspravljali o mogućnosti formiranja vlade jedinstva u kojoj bi Netanyahu napustio svoje desničarske, tvrdokorne i vjerske saveznike kako bi se udružio s Eisenkotom, koji dijeli njegove sigurnosne stavove, dok bi arapske stranke isključio iz ovog saveza.
Anketa objavljena 16. oktobra pokazala je da 55% Izraelaca preferira vladu nacionalnog jedinstva nego odlazak na nove izbore ako se ne postigne jasna većina.
Tokom 2020. godine formirana je vlada nacionalnog jedinstva, kada su Netanyahu i Benny Gantz postigli dogovor o podjeli vlasti i rotaciji premijera. To partnerstvo je propalo nakon godinu dana i dovelo do novih izbora.
Zastoj i novi izbori
Ukoliko predsjednik Herzog i potencijalni mandatari u propisanim ustavnim rokovima (kandidat kojeg imenuje predsjednik, prema zakonu, dobiva 28 dana za formiranje koalicije s mogućnošću produljenja od 14 dana, uz ostale proceduralne mehanizme da se ne ide odmah na nove izbore) ne uspiju formirati vladu, parlament se automatski raspušta.
Izrael bi u tom slučaju ušao u novi izborni ciklus, dok bi Benjamin Netanyahu nastavio voditi zemlju kao premijer u tehničkom mandatu
Pod sličnim okolnostima u Izraelu su ododržana četiri izbora od aprila 2019. do marta 2021. godine.
