Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) je u intervjuu za međunarodni servis Turske radio-televizije (TRT World) govorio o situaciji u Bosni i Hercegovini, ratu u Ukrajini te geopolitičkim okolnostima.
Upitan da li se rat u Ukrajini može proširiti na Balkan, odgovorio je da određena opasnost postoji.
“Balkan nije tako blizu Rusiji, kao što je to Ukrajina, pa je znatno teže očekivati takav scenarij. Između Rusije i nas nalazi se NATO prostor. Međutim, iako se Rusija ne dodiruje sa Zapadnim Balkanom određena opasnost postoji. Milorad Dodik (član Predsjedništva i predsjednil SNSD-a, op.a.) je samo šest dana nakon sastanka u Moskvi s Vladimirom Putinom (predsjednikom Rusije, op.a.) otpočeo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Skupština Republike Srpske je usvojila zaključke kojima se narušava Dejtonski mirovni sporazum i 27 godine njegove implementacije. Dodik nas želi vratiti u 1995. kada su se svi u Bosni i Hercegovini gledali preko nišana. To je opasno i to se mora zaustaviti. Odgovornost za to imaju prije svega NATO i Evropska unija”, ocijenio je Džaferović.
Osvrnuo se i na to kako građani Bosne i Hercegovine gledaju na rat te koje su najznačajnije razlike između Bošnjaka, Srba i Hrvata u pristupu ratu u Ukrajini.
“Ljudi u Bosni i Hercegovini saosjećaju. Političke vođe iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su osudili agresiju na Ukrajinu. Jedino je Dodik pokušavao opstruirati da se Bosna i Hercegovina u Ujedinjenim nacijama pridruži osudi ruske agresije, ali nije uspio. Ljude u Kijevu, koji se bore za goli život, je nazvao naoružanim bandama. Istovremeno, više puta je iskazao razumijevanje za postupke Rusije. Time je pokazao da nema saosjećanja za žrtve i da u političkom smislu ne pripada Evropi. Čak i ako je bilo nekih iluzija, euroatlantskoj zajednici mora biti sada jasno s kim ima posla kada je u pitanju Dodik”, mišljenja je.
Džaferović, koji s Dodikom učestvuje na Diplomatskom forumu u Antaliji (ADF), je ukazao da je dio javnosti pod utjecajem Rusije.
“Proruske demonstracije su podržane u Srbiji i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, prvenstveno zato što su javno mnijenje u Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine pod snažnim utjecajem Rusije. Vlasti su raspoložene proruski, blagonaklono se gleda na proruske militantne organizacije i na koncu sama vlast u Srbiji i entitetu RS ne osuđuje agresiju, kao što to svi ostali čine. Ruski potezi u Ukrajini oživljavaju snove o velikoj Srbiji. Mnogi u Rusiji vide snagu koja bi ih podržala da podijele Bosnu i Hercegovinu i pripoje dio njene teritorije Srbiji. Zato smo čuli poruke iz NATO-a da je Bosna i Hercegovina pod rizikom. Zato nam treba podrška NATO-a, a mi ćemo se u svakom slučaju boriti do kraja za Bosnu i Hercegovinu”, poručio je.
O mogućnosti izbijanja globalnog sukoba
Komentarisao je i strah pojedinih od mogućnosti izbijanja trećeg svjetskog rata.
“Sukob s ovakvim značajem i ovakvim akterima predstavlja opasnost po cijelu Evropu, pa i svijet. Međunarodna zajednica nije bez razloga uznemirena. Historijsko iskustvo govori da sukobi na Balkanu i šire gledajući u istočnoj Evropi imaju potencijal za rapidno širenje. Historijski iskustvo kaže da je popustljivost u Minhenu 1938. dovela do eskalacije nacističke agresije. Pasivnost međunarodne zajednice početkom 90-ih je dovela do širenja rata. Tek su intervencijom NATO-a zaustavljeni ratovi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Ako NATO bude pasivan, sukob u Ukrajini može se širiti, a samo ako NATO bude čvrst i odlučan, niko neće biti zainteresiran za širenje sukoba, pa ni u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu”, istakao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.
Pitan je zašto je rat u Ukrajini opasan u kontekstu mogućnosti globalnog sukoba.
“Pitanje Ukrajine je pitanje može li jedna suverena država odlučivati o svojoj budućnosti ili će velike sile odlučivati o tome. Implikacije toga su univerzalne i tiču se čitavog svijeta. Ako bi se legitimizirala otvorena agresija, ako bi se svijet složio s time, onda bi umjesto Povelje UN-a važio zakon gole sile i to je siguran put u nove sukobe”, kazao je.
Tema razgovora s Džaferovićem je bilo i to šta smatra uzrokom agresije Rusije na Ukrajinu.
“Ukrajina je žrtva otvorene vojne agresije. Ono čemu svjedočimo u Ukrajini je cinično rušenje međunarodnog prava. Ruske snage uništavaju ukrajinske gradove. Već je zapanjujući broj ubijenih civila. Bosna i Hercegovina je od početka ruskog napada na teritorijalni integritet Ukrajine 2014. zauzela jasan stav kojeg se i danas pridržavamo. Bosna i Hercegovina je podržala rezoluciju Generalne skupštine UN-a i pridružila se izjavi EU kojom se osuđuje agresija. Ne mogu se političke rasprave sa suverenom državom rješavati slanjem vojske na njen teritorij. Bosna i Hercegovina ima poseban senzibilitet za ovo, jer smo bili žrtva agresije. Sve je završilo genocidom u Srebrenici. Mi nemamo pravo da šutimo kada se ovo zbiva”, naglasio je.
O EU, NATO-u i Turskoj
Ponovio je da Bosna i Hercegovina treba biti članica EU i NATO-a.
“Bosnu i Hercegovinu u budućnosti vidim kao članicu EU i NATO-a. Brojne članice EU i NATO saveza imale su probleme kakve ima Bosna i Hercegovina. Te su se države sporile oko granica, imale su snažne međuetničke napetosti i slično, ali mnoga od tih pitanja su relaksirana kroz ulazak tih zemalja u EU i NATO. Siguran sam da bi i Bosna i Hercegovina mnoge od svojih problema riješila kada bi postala članica EU i NATO-a. Zato i postoje otpori prema euroatlantskim integracijama kod onih koji odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu. Što se tiče volje same EU za proširenje, siguran sam da će ukrajinska kriza povećati svijest unutar EU o tome da se na prijem novih članica gleda kao na geopolitičko i sigurnosno pitanje, a ne administrativno”, naveo je.
Među onima je koji smatraju da Turska ima pozitivnu ulogu u Bosni i Hercegovini.
“Turska ima stabilizirajuću ulogu u Bosni i Hercegovini. Turska podržava naš EU i NATO put. Kao članica Vijeća za implementaciju mira (PIC), Turska podržava 27 godina implementacije Dejtonskog sporazuma. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan (predsjednik Turske, op.a.) daje snažnu podršku Bosni i Hercegovini, podržava sve narode i očekuje od svih da poštuju cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. To daje svoje efekte i u kombinaciji sa sviješću o dokazanoj odlučnošću, kojom Turska podržava svoje prijatelje, omekšava one koji su negativno raspoloženi prema Bosni i Hercegovini”, zaključio je Šefik Džaferović u intervjuu za TRT World.
