Potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina Mustafa Gradaščević pozvao je sve Bošnjake porijeklom iz Janje, Bijeljine i Semberije, koji imaju važeće dokumente Bosne i Hercegovine a trenutno žive izvan svoje domovine, da se prijave za glasanje na lokalnim izborima u BiH koji će biti održani 6. oktobra 2024.
Državljani Bosne i Hercegovine koji su u inostranstvu i žele se prijaviti da glasaju iz inostranstva potrebno je da podnesu svoju prijavu za glasanje izvan BiH na zvaničnoj internet stranici Centralne izborne komisije BiH do 23. jula do 24 sata. Državljani BiH koji su se prijavili da glasaju izvan BiH na prošlim Općim izborima putem portala e- Izbori, potrebno je da potvrde svoju prijavu, dopune eventualne izmjene ako ih je bilo i dostave potrebnu dokumentaciju.
Gradaščević, koji je također putem društvenih mreža pozvao bh. dijasporu da se registruje, u razgovoru za Anadolu govori o tome zašto je značajno registrovati se i izaći na izbore, napominjući kako svaki građanin treba imati na umu da glavninu svojih potreba, skoro 90 posto, rješava i ostvaruje u svojoj lokalnoj zajednici.
Podsjeća kako su povratnici u RS-u ne tako davno imali probleme prilikom upisa imovine u grunt i katastar, gdje je značajan broj parcela tih ljudi prepisan na entitet.
– Da ne bi imali takve probleme, mi u lokalnim skupštinama, u lokalnim parlamentima, na terenu, moramo imati ljude koji prate te stvari, koji će redovno izvještavati naše ljude, jer nama je u interesu da se to ne dešava, a drugoj strani sigurno to nije – kaže Gradaščević.
Podsjeća i na slučaj kada je Gradska uprava uputila Gradskoj skupštini prijedlog odluke kojom je predviđeno da se dio dvorišta-harema Atik džamije u Bijeljini, koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, uzme te sruši zgrada Medžlisa kako bi se na tom mjestu napravila ulica. Gradaščević kaže da bi ta odluka vjerovatno prošla i da bi planirano bilo i realizovano da nije bilo reakcije bošnjačkih odbornika u Gradskoj skupštini.
– Upravo zbog ovakvih stvari je vrlo bitno to da Bošnjaci imaju svoje predstavnike, taj dio države Bosne i Hercegovine se ne smije tek tako prepustiti, pustiti nekome. Mnogi će sad tražiti izgovore, pa će reći ja nisam tu, ja živim u Njemačkoj, svoj život sam ostvario tamo i tako dalje. Jeste, ali tu su naši korijeni, tu su nam grobovi naših predaka, tu nam je imovina, tu nam je djedovina, to je naše. Gdje smo se rodili, to je naše. Sve ostalo je tuđe – podvlači Gradaščević.
Dodaje kako danas na području Bijeljine živi oko 130.000 stanovnika, od čega je oko 10 posto (oko 13.000) bošnjačke populacije. Pretpostavlja se da u dijaspori ima više od tog broja, što, kako kaže, potvrđuje da je brojno kapacitet Bošnjaka puno veći.
Kada je riječ o odnosu Gradske uprave prema Bošnjacima u Bijeljini, Gradaščević posebno pohvaljuje I ističe vrlo korektnu saradnju u periodu mandata pokojnog gradonačelnika Miće Mićića. Posebno ističe da je u tom periodu realiziran vrlo važan projekat sanacije šteta nakon katastrofalnih poplava 2014. Tada je uz pomoć Republike Turkiye, a preko Agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) realiziran projekat vrijedan oko dva miliona KM.
– Dolaskom gradonačelnika Ljubiše Petrovića, ja moram reći da su se ti odnosi u mnogome narušili, da uopšte ne mogu biti zadovoljan ni kao Bošnjak, ni kao neko ko predstavlja Bošnjake koji tamo žive – kaže Gradaščević.
Podsjeća kako je prva odluka u mandatu gradonačelnika Petrovića bila da se izgradi spomenik Draži Mihajloviću. Potom je upućena odluka o oduzimanju dijela harema (Atik džamije) bez da iko konsultuje, pita i obavijesti. Što se tiče zapošljavanja Bošnjaka, Gradašćević kaže kako u Gradskoj upravi niko od Bošnjaka nije zastalno primljen u posljednje četiri godine, čak je troje dobilo otkaz. Od ukupno 600 zaposlenih, koliko broji gradska uprava, samo je devet Bošnjaka.
– Suštinski je sve to povezano i zato je važno da se ljudi registruju kako bi ovu situaciju mijenjali. Jer, mi ako ne budemo zastupljeni, ako nismo zastupljeni tamo gdje se donose odluke, a odluke se donose u skupštinama, ako mi ne budemo tu, neko će u naše ime te odluke donositi. One se nama možda neće sviđati, ali u tom trenutku mi smo to možda već propustili. Da se ne bi sutra možda kajali zbog nekih stvari, onda moramo iskoristiti ovaj datum, 23. juli – kaže Gradaščević.
Gradaščević posebno naglašava činjenicu da Bošnjaci u Bijeljini nakon dužeg perioda na izbore izlaze ujedinjeni.
– Što se tiče političkih stranaka, izlazimo sa jedinstvenom listom. Inače, cenzus za prolazak u Skupštinu je izuzetno visok, oko 1.800 glasova potrebno za jednog odbornika. Tri probosanske partije dogovorile za zajednički izlazak, to su SDA, SDP i NIP, imamo zajedničku listu, imat ćemo i svog kandidata za gradonačelnika. Po prvi put nakon 20-ak godina imat ćemo kandidata za gradonačelnika i imat ćemo svoju zajedničku listu iz ove tri probosanske političke partije – kaže Gradaščević.
Kandidat tri stranke za gradonačelnika Bijeljine je Vahidin Mulamustafić, a nosilac liste za lokalnu Skupštinu je Samir Baćevac.
– Još jednom molimo naše ljude širom svijeta da iskoriste ovo pravo, da se registruju, da glasaju. Samo na taj način dajemo konkretan doprinos Bosni i Hercegovini, svom gradu, svom narodu i tako jačamo, jačamo našu državu Bosnu i Hercegovinu – zaključuje Gradaščević.
Da bi birač podnio prijavu neophodno je da do krajnjeg roka za podnošenje prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine potrebno je da otvori korisnički nalog, prijavi se na portal e-Izbori, a potom unese podatke za prijavu za glasanje izvan BiH. Nakon toga treba da priloži identifikaciona dokumenta i potom pošalje prijavu.
