Evropska komisija danas je objavila Paket proširenja u kojem se procenjuje stanje u zemljama koje nastoje da se pridruže Evropskoj uniji te ključne stavke Izvještaja o BiH. Među političkim kriterijima se izdvaja reforma izbornog zakonodavstva.
Izborni zakon, navodi se u Izvještaju, se mora hitno izmijeniti kako bi se neometano mogli implementirati rezultati izbora u oktobru ove godine.
– Svi politički lideri moraju preuzeti svoju odgovornost tep okazati volju za postizanje kompromisa po pitanju rješenja za Dom naroda Parlamenta FBiH – piše u Izvještaju.
Također se napominje i obaveza izmjena izbornog zakonodavstva koje se tiču izbora u Mostaru. Usvajanje zakona koji proističu iz Reformske agende, uključujući i usvajanje Zakona o akcizama, negativno je utjecalo na odnose u vladajućoj koaliciji, a opstrukcije opozicije u parlamentima na državnom i entitetskim nivoima je usporavalo reformske procese.
– Ustav BiH ostaje u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kada su u pitanju slučaj “Sejdić i Finci” i drugi slični predmeti – piše u Izvještaju.
Na funkcioniranje Predsjedništva BiH su utjecali različiti pogledi na pitanja iz oblasti vanjske politike, a istkanuto je da je Vijeće ministara BiH usvojilo važne sektorske strategije, poput Ruralne strategije.
– Međutim, sa izuzetkom nekoliko reformi i usvajanja Zakona o akcizama, usvajanje određenih reformskih zakona je odloženo zbog nedostatka dogovora unutar vladajuće koalicije. Energetska strategija, strategija zapošljavanja i upravljanja javnim finansijama se tek trebaju usvojiti. Mehanizam koordinacije je profunkcionirao od juna 2017. godine uz pripremu odgovora na Upitnik – navodi se u Izvještaju.
Konstatira se da je BiH u ranoj fazi reforme javne administracije te u tom segmentu u posljednjim godinama nije ostvaren napredak. Strategija reforme javne administracije je urađena, ali još uvijek nije usvojena.
Kada je pravosuđe u pitanju, konstatira se da je ostvaren određeni napredak, ali je provođenje potrebnih reformi još uvijek sporo.
– Svaka revizija krivičnog zakonodavstva treba biti u skladu sa međunarodnim standardima i ne treba podrivati sposobnost institucija da se suoče sa ozbiljnim izazovima organiziranog kriminala, korupcije ili drugih izazova vladavine prava – upozorava Evropska komisija.
Ocijenjeno je da korupcija ostaje široko rasprostranjena pojava te ostaje razlog za zabrinutost. S druge strane, ostvaren je određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, naročito kada je u pitanju nova strategija borbe protiv organiziranog kriminala.
– Međutim, neophodni su značajni napori u pogledu finansijskih istraga i poboljšanja kapaciteta za borbu protiv terorizma, kao i jačanje saradnje sa susjednim zemljama o pitanjima upravljanja granicom – upozorava Evropska komisija.
Potrebno je, naglašavaju u Izvještaju, usaglašavanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Kada su ekonomski kriteriji u pitanju, ocijenjeno je da je ostvaren određeni ekonomski napredak, ali da je BiH još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.
– Postignuta su određena poboljšanja poslovnog okruženja, a finansijski sektor je ojačan. Ključna preostala pitanja su slaba vladavina prava, još uvijek loše poslovno okruženje, fragmentirana i neefikasna javna uprava te velika neravnoteža na tržištu rada, koji se odnose na loš sistem obrazovanja, slabe institucionalne kapacitete i nepodržanu investicionu klimu – navodi se u Izvještaju.
Izvor: Faktor
