Kolumnista Faruk Kajtaz za Hayat upozorava da ekstremno desna politička opcija u Hrvatskoj, koju ne čini samo „grupacija manjih stranaka“, već i brojni „spavači“ u samom HDZ-u uporno želi progurati koncept ponovne uspostave Herceg-Bosne u BiH!

Jednom je to „hrvatska izborna jedinica u BiH“, dugi put su to „dva kantona u FBiH“, ali je suština uvijek ista. Pravi sadržaj se prikriva različitim formama samo da bi se plan o nekoj novoj HB lakše „prodao“ javnosti.
Kako domaćoj – tako još više i stranoj.

Na unutrašnjem planu „Herceg-Bosna“ se koristi za discipliniranje samog vrha HDZ-a kako ne bi „zastranio“ i previše se približio političkom centru, dok je na vanjskom planu ideja da se cijela priča pokuša (opet) prodati kao „zvaničan stav Zagreba“ i to ponajprije unutar utjecajnih zemlja-članica EU.

Plenković je oprezan, jer zna da je ovo za njega „opasna tema“ i to iz dva razloga. Opet je u pitanju dualitet domaćeg i međunarodnog.

Kod kuće stalno mora paziti kako se ponaša, jer desnica samo čeka neki „krivi potez“, dok na međunarodnoj sceni svako zalaganje za aktivaciju neslavno okončane (i od „osnivača“ ugašene) Herceg-Bosne, u startu, izaziva sumnjičave poglede, ali i neka vrlo neugodna pitanja.

Barem kod većine međunarodnih sagovornika.
I sve to pred „sezonu kiselih krastavaca“ i samo četiri mjeseca prije Općih izbora u BiH! Trenutak nije slučajan i pažljivo je odabran.

Cilj nije da se „deklaracijama“ opskurnih desničara opće prakse i javnim tematiziranjem u medijima – bilo šta dobije „odmah i sada“, već da se stalno „drži tenzija“ u odnosima BiH i Hrvatske. Odnosno.. bolje reći između Hrvata i Bošnjaka.

Zbog toga se i ne ide na opciju pregovora ili dogovora, već na politiku svršenog čina i političkih poteza, koji više liče na ucjene, nego na traženje „ugroženih nacionalnih prava konstitutivnog naroda“.
Sve ukazuje na to da Pleković poziva na zdravi razum i realno postavljene ciljeve, ali u tome sve i da hoće ne smije biti previše otvoren, već mora pažljivo balansirati i odugovlačiti.

Sve u nadi da će tako „kupiti vrijeme“ i razvodniti „oziljno nabrijane“ desničare, koji smatraju da se Zagreb mora postaviti izuzetno čvrsto prema Sarajevu.

U Zagrebu objavljena sporna rezolucija: Treći entitet i ucjene na EU putu BiH

Hrvatski Domovinski pokret jučer je održao prvi sastanak s predstavnicima HDZ-a na kojem su raspravljali o prijedlogu saborske Rezolucije DP-a o “jačanju političkog položaja Hrvata u BiH”. Rezolucijom se, između ostalog, traži uspostava posebne izborne jedinice za Hrvate u Federaciji BiH.

„Odlučno odbacujemo uobičajene neutemeljene primjedbe da se Republika Hrvatska ne treba miješati u unutrašnja pitanja susjedne države. Republika Hrvatska nije samo supotpisnica Washingtonskog i Dejtonskog sporazuma, već ima i ustavnu i političku odgovornost prema Hrvatima u BiH“, poručuju u saopćenju.

Predložena Rezolucija ima osam tačaka. Prema prijedlogu DP-a, Sabor bi od Vlade RH tražio nastavak pružanja podrške ostvarivanju potpune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH u okviru reforme političkog sistema koja bi dovela do poštenih izbora, na kojima bi svaki konstitutivni narod birao svoje legitimne predstavnike.

Pritom se razmatra uspostava posebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda s ciljem političke ravnopravnosti Hrvata. Rezolucijom bi Sabor pozvao Vladu RH i na korištenje svih raspoloživih mehanizama u EU i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se potaknule korisne, a spriječile štetne inicijative u zaštiti interesa Hrvata u BiH.

Od Vlade se, prema prijedlogu saborske rezolucije, traži i pružanje programske, finansijske i političke podrške obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim i medijskim institucijama te institucijama Katoličke crkve u BiH radi postizanja višeg stepena autonomije Hrvata.

Traži se i nastavak aktivne podrške evropskom putu BiH, u skladu s hrvatskim nacionalnim interesom u sigurnosnom, ekonomskom i političkom smislu. U predloženoj rezoluciji se navodi i da Hrvatski sabor s posebnom pažnjom prati izborne procese u BiH.

Pri tome, kako kažu, najoštrije osuđuje sve pozive na izborni inženjering, posebno u smislu organizovanog preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, delegata u domovima naroda i drugim tijelima. Vladu RH se nadalje poziva da provede sveobuhvatnu reviziju zakonitosti postupaka sticanja hrvatskog državljanstva u slučajevima u kojima postoje osnovane sumnje na nepravilnosti.

To se odnosi na osobe s prebivalištem u BiH, uključujući i slučajeve pojedinaca koji sistematski potiču izborni inženjering, preglasavanje i narušavanje političkog položaja hrvatskog naroda. Traži se i poništenje nezakonito stečenog statusa hrvatskog državljanstva u slučajevima zloupotrebe zakonskih osnova.

Od predsjednika Sabora očekuje se da do kraja 2026. godine, u okviru međunarodne saradnje Hrvatskog sabora, predloži smjernice za jačanje dijaloga i institucionalne saradnje s Hrvatskim narodnim saborom BiH kao najvažnijim političkim tijelom hrvatskog naroda u BiH. Iz DP-a poručuju da će se u narednim danima nastaviti razgovori između DP-a i HDZ-a radi usaglašavanja konačnih stavova.