Izaslanstvo Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan RH na čelu sa Božom Ljubićem posjetilo je banjolučkog biskupa dr. Franju Komaricu.
U otvorenom, informativnom razgovoru biskup Komarica je rekao da se, nažalost, nije skoro ništa ostvarilo od obećanja koja su dali bivši predsjednici Hrvatskog Sabora Reiner i Petrov s obzirom na realiziranje barem nekih od brojnih konkretnih prijedloga i projekta koje su predložili on osobno te zajedno s drugim predstavnicima Katoličke Crkve u BiH, kao i s predstavnicima Udruga prognanih Hrvata s područja entiteta RS u BiH, navodi se u saopćenju, prenose Vijesti.ba.
Izrazio je žalost što se u Hrvatskom saboru, s obzirom na aktualnu temu „Hrvatsko pitanje u BiH“ uglavnom raspravljalo o ustavno-zakonodavnim pitanjima neravnopravnosti Hrvata u entitetu FBiH, a ne i o izuzetno dramatičnoj situaciji hrvatske populacije u drugoj polovini države, tj. u entitetu RS, gdje je, kako je biskup kazao, ta populacija – kontinuiranim nemarom hrvatskih političkih predstavnika iz BiH, ali i iz RH pred potpunim iskorjenjivanjem.
Naveo je i konkretne, najnovije porazne podatke s kraja 2017. da u 75 župa na području entiteta RS živi tek oko 8 000 katolika, što je manje od 5 % od predratnog broja katolika na tom području. Svoje je sugovornike zapitao zašto se taj zločin nad domicilnim hrvatskim narodom i Katoličkom Crkvom u ovom dijelu BiH uporno prešućuje od strane hrvatskih političara, kako domaćih tako i iz RH.
Podsjetio je na jedno od neotuđivih prava svakog čovjeka, pravo na imovinu i rodni kraj i ponovio svoj ranije više puta upućivani apel Hrvatskom saboru da konačno donese deklaraciju kako nitko ne može imati pravo proglasiti da su održivi povratak prognanih Hrvata iz BiH i obnova njihovih porušenih kuća i imanja gotovi, dok postoji i jedan prognani Hrvat s područja BiH čija porušena kuća i imanje nisu obnovljeni.
Biskup Komarica je apelirao na članove izaslanstva Hrvatskog sabora da se državno vodstvo Republike Hrvatske ugleda u državno vodstvo Srbije, te se, kako je rekao, konačno počne – u duhu Ustava RH i međudržavnih obveza – zauzimati za povratak i opstanak Hrvata na cijelom području BiH, a ne samo na području Federacije, kao što se to – uglavnom – činilo tijekom svih proteklih godina, prenose Vijesti.ba.
Ponovio je svoje od ranije poznate prijedloge da se kroz ustavne reforme osigura i Hrvatima u entitetu RS izbor njihovih istinskih predstavnika u Narodnoj skupštini RS-a i u Vijeću naroda RS, te da se hitno donese strategija Vlade RH glede spašavanja ljudskih, kulturnih, duhovnih i materijalnih resursa hrvatskog naroda na području cijele Bosne i Hercegovine, napose u entitetu RS, gdje su oni osobito dramatično ugroženi.
(Vijesti.ba)
