Obilježena 484. godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke

204

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu danas je prigodnom svečanosti obilježila 484. godišnjicu rada i postojanja.

Zbog trenutne epidemiološke situacije svečanosti su prisustvovali samo članovi Rijaseta i Sabora Islamske tzajednice, predstavnici Fakulteta islamskih nauka (FIN), Gazi Husrev-begove medrese, Vakufske direkcije, Media centra IZ-e, el-Kalema, zatim rektor Univerziteta u Sarajevu, kao i članovi Upravnog odbora (UO) i dio uposlenika Biblioteke.

– 484. godine bitisanja i postojanja jedne kulturne institucije koja posjeduje dokument o formiranju predstavlja svakako kolosalno značajan jubilej za svaku instituciju – kazao je direktor Gazi Husrev- begove biblioteke mr. Osman Lavić obraćajući se prisutnim na današnjoj svečanosti.

Ističući da je i Biblioteka kao i sve druge institucije u ovoj godini radila u vanrednim okolnostima, prilagođavajući se svim važećim mjerama, direktor Lavić je posebno istakao benefite digitalne Gazi Husrev-begove biblioteke koja je formirana prije četiri godine, a putem koje se i u vanrednim okolnostima mogao nastaviti kontinuitet pružanja usluga korisnicima, što je rezultiralo činjenicom da je u protekloj godini ovoj platformi pristupilo više od 300.000 korisnika.

– Ova biblioteka je stalno u reformama i nastojimo pratiti zahtjeve vremena i naših korisnika. Svjesni digitalne ere zbog toga i jesmo prije četiri godine formirali ovu platformu, gdje smo ponudili sve časopise i novine koje su izlazile na ovim prostorima u proteklih 150 godina i taj je potez pokazao puno opravdanje i značaj – kazao je Lavić i dodao da je Biblioteka u 2020. godini od donatora dobila novih 75 rukopisnih djela i kodeksa koji su izuzetan doprinos njenim fondovima.

Govoreći na današnjoj svečanosti o tome kako ima ustanova bez kojih ne bismo mogli uopće razumjeti šta se u vremenu događalo, ustanova u kojima se traži oslonac za vlastito postojanje i temelj za ovovremeno i sutrašnje trajanje, reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović ocijenio je da su dvije takve ustanove ostavile neizbrisiv trag u našem muslimanskom identitetu: Gazi Husrev-begova medresa i Gazi Husrev-begova biblioteka.

– Njihove godišnjice uvijek su dobra prilika da osvježimo pamćenje o vlastitim korijenima, ali i da primijetimo nove mladice, koje su iznikle kao priraštaj vremena u kome živimo – kazao je reisu-l-ulema.

Istakao je kako postojanje kulturnih ustanova jednog naroda ili zajednice ujedno znači i postojanje tog naroda i zajednice, jer duh naroda je njegov kulturni život, iskustvo i sudbina.

– Važno je da Biblioteka i dalje bude mjesto gdje će se moći naći adekvatni odgovori na pitanja iz kulturne i opće historije Bosne i Hercegovine – poručio je reisu-l-ulema uz čestitke Biblioteci sa željom da slavu i ugled zadrži i u vremenima koja dolaze.

U okviru programa održano je i predavanje o zaštiti kulturnog naslijeđa u vanrednim prilikama, autora mr. Ejle Ćurovac i Ruhulaha Hodžića, koje su online pratili bibliotekari biblioteka u sastavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

– Važno je naglasiti da se zaštita kulturnog nasljeđa u vanrednim situacijama suočava sa izazovima koji se mogu svesti pod nekoliko ključnih tačaka, a to je prije svega pozicioniranje zaštite kulturnog nasljeđa i njena afirmacija i promocija u široj javnoj zajednici. Druga važna tačka o kojoj smo govorili je da su ispitivanja na materijalima kulturnog nasljeđa pokazala da sam korona virus nije štetan po materijale, ali je opasan u indirektnom smislu, jer se na određenim materijalima zadržava jako dugo i rukovanje s tim materijalima može donijeti i neke nove probleme – pojasnio je Hodžić.

Danas je također, a povodom 150. godina od rođenja reisu-l-uleme Džemaludina Čauševića, upriličena je i izložba dijela dokumenata i arhive koju Biblioteka posjeduje o ovom reisu-l-ulemi.

Na današnjoj svečanosti priznanje za doprinos radu Gazi Husrev-begove biblioteke dodijeljeno je bivšem v.d. direktoru ove institucije emeritusu prof. dr Jusufu Ramiću, dok su zahvalnice za donaciju rukopisa i druge bibliotečke građe u 2020. godini dodijeljene Abdulahu Hadžijusufoviću, Ibrahimu Kuburi i Amelu Čusti.

Datum potvrde vakufname Gazi Husrev-begovog vakufa je 26. redžep 943. hidžretske godine, odnosno 8. januar 1537. godine. S obzirom na to da su i Gazi Husrev-begova biblioteka i Gazi Husrev-begova medresa ovjerene i utemeljene istom vakufnamom, Medresa svoju godišnjicu obilježavaju 8. januara, a Biblioteka 15. januara, jer je 2014. godine na taj datum bilo svečano otvorenje novopodignute i izgrađene zgrade Biblioteke.

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice Gazi Husrev-begova biblioteka je određena kao depozitna biblioteka svih printanih i elektronskih izdanja institucija i ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i dijaspori.

(B.S./Preporod.info)