Vojna, odnosno namjenska industrija jedna je od rijetkih grana privrede u Bosni i Hercegovini koja godinama ostvaruje višestruko veći izvoz od uvoza. No, uprkos velikom potencijalu, sektor se suočava s ozbiljnim problemima, od političkog utjecaja i upravljanja državnim tvornicama do gubitka dobiti i sve snažnije konkurencije na svjetskom tržištu.

Berko Zečević, stručnjak za raketne sisteme i dugogodišnji profesor i šef Katedre za odbrambene tehnologije na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, govorio je za BHRT o stanju u industriji. Zečević smatra da BiH, uprkos svojoj veličini i ekonomskom potencijalu, ima vrlo razvijene kapacitete u odbrambenim tehnologijama.

Proizvodna dronova

Posebno se osvrnuo na aktualne najave o proizvodnji dronova u BiH, ocijenivši da domaći potencijal za takvu proizvodnju postoji, ali da se tema često nepotrebno politizira.

“Prije svega, Helez ne gradi dron. Nije mu namjena kao ministra odbrane da to radi. Njegova namjena je organiziranje odbrane, osiguranje sredstava za kupovinu novih sistema, a svaki entitet ima svoju direkciju koja se bavi, da tako kažem, odbrambenim tehnologijama”, rekao je Zečević.

Istovremeno, upozorio je da najave o proizvodnji dronova ne treba ismijavati samo zato što određene komponente dolaze iz inostranstva.

„Ne treba to podcjenjivati. Postoje firme koje proizvode. Imate sada situaciju da se u Banjoj Luci priprema tvornica za proizvodnju dronova, koju generalno radi jedna američka firma koja je srbijanska firma, radi boljeg uvoza i izvoza i opskrbe rezervnim dijelovima“, rekao je.

Dodao je da i u Federaciji BiH postoje aktivnosti povezane s proizvodnjom dronova, spomenuvši tvornicu BNT, i zaključio da „potencijal ljudi u Bosni i Hercegovini postoji da Bosna i Hercegovina proizvodi dronove“.

Prema njegovim riječima, činjenica da se dio komponenti nabavlja iz Kine sama po sebi nije dokaz da domaća proizvodnja nije ozbiljna.

„Činjenica je da Kina proizvodi 80 posto komponenti za dronove koje svi sklapaju. Mi smo sada globalna zajednica gdje se roba, znanje i trgovina ne gledaju kroz granice, nego se gleda tko ima novac i tko može prodati“, objasnio je.

Igra oko Pretisa

Međutim, puno ozbiljniji problem vidi u upravljanju postojećim kapacitetima namjenske industrije, a kao jedan od najdrastičnijih primjera izdvojio je Pretis.

Riječ je o tvornici koja proizvodi minobacačku, artiljerijsku i tenkovsku municiju, a Zečević tvrdi da je do nedavno bila među najvećim proizvođačima artiljerijske municije u Europi. Njezin potencijal, kaže, prelazi 300.000 komada artiljerijske i minobacačke municije godišnje.

Problem, po njegovom mišljenju, nije nedostatak potencijala, već političko uplitanje u upravljanje fabrikom.

“Uticaj politike u Federaciji, u smislu želje za kontrolom vojnih fabrika, doveo je u jednom trenutku do sukoba između SDP-a i NiP-a, u smislu ko bi upravljao tom fabrikom”, rekao je Zečević.

Prema njegovim riječima, trebalo je oko dvije godine da se politički dogovori tko će biti direktor Pretisa, nakon čega je imenovana osoba koja je, kako kaže, bila dobar i stručan inženjer, ali nije pokazala dovoljno poslovnih sposobnosti.

Kasnije je, tvrdi Zečević, SDP preuzeo imenovanje direktora i postavio menadžera koji je poslovno sposoban, ali nije inženjer.

„Ono što se dogodilo u toj godini i po dana uzrokovalo je da fabrika Pretis izgubi najmanje 40 miliona maraka zbog političke, ako smijem tako reći, igre koja je ovdje prisutna“, rekao je.

Dodatni problem predstavlja vlasnička struktura. Zečević je podsjetio da je američki fond Regulus Global prije otprilike dvije i po godine kupio 43 posto udjela u Pretisu, očekujući povrat investicije kroz profit fabrike.

“Očekivali su da će moći podijeliti profit fabrike Pretis, koji je prethodne godine iznosio 43 miliona maraka”, rekao je.

“Imenovati prave lidere”

Vlada, međutim, prema njegovim riječima, nije dozvolila raspodjelu ove dobiti, već je insistirala da se novac usmjeri u dalje jačanje proizvodnih kapaciteta. Nakon toga, tvrdi Zečević, počela je negativna kampanja protiv fabrike.

“Stvarali su lošu sliku o Pretisu, koja ne odgovara potencijalu kompanije. Ta kompanija je izvanredna u smislu potencijala”, rekao je.

Za budućnost Pretisa, ali i cijelog sektora, ključnim smatra profesionalno upravljanje bez političkog kadroviranja.

“To će biti kada se imenuju pravi lideri i kada se ne bude dešavalo da lider mora biti član stranke, već samo sposoban menadžer”, rekao je.

Govoreći o izvozu, Zečević je odbacio tvrdnje da domaće fabrike značajan dio svoje proizvodnje prodaju unutar BiH.

“Ne postoji zakonska mogućnost da nekome u Bosni prodate municiju, vojnu municiju”, rekao je, dodajući da čak ni Oružane snage BiH nemaju dovoljno novca da kupe takvu municiju od domaćih proizvođača.

Potražnja će rasti
Kao najveće kupce domaće namjenske industrije izdvojio je Amerikance. Prema njegovim riječima, upravo su američki partneri Pretisu osigurali ključne sirovine za proizvodnju u idućim godinama.

“Trenutno imate mnogo fabrika u svijetu koje mogu proizvoditi municiju, ali ne mogu nabaviti gorivo i eksploziv”, objasnio je.

Spomenuo je i Saudijsku Arabiju, Tursku i niz manjih klijenata, ali je naglasio da je američko tržište trenutno posebno važno za Pretis.

Dotakao se i snabdijevanja barutom, rekavši da Srbija više nije ključni dobavljač za domaću proizvodnju i da se BiH sada više oslanja na kineske dobavljače.

Zečević smatra da je raniji prekid dijela saradnje između proizvođača iz Srbije i tvornice Igman bio posljedica geopolitičkih okolnosti, ali i propusta u planiranju.

“To je bila taktička greška koja se vjerovatno neće ponoviti. Sada je ta greška ispravljena”, rekao je.

Uprkos problemima, Zečević je izrazito optimističan kada govori o budućnosti namjenske industrije BiH. Dok je ranije procjenjivao da će potreba za razvojem vojne industrije biti izražena najmanje deset godina, sada smatra da će potražnja biti višestruko dugotrajnija.

“S obzirom na to šta se sada dešava u svijetu, vojna industrija će sigurno raditi punom parom u narednih 30 godina”, rekao je.

Stoga, po njegovom mišljenju, BiH mora stabilizirati vlastiti sektor i povezati ga s evropskim i američkim kompanijama.

“Moramo povezati našu vojnu industriju s evropskim i američkim vojnim kompanijama, u smislu razmjene tehnologije i specijalizacije za određenu imovinu”, rekao je Zečević.