Američki predsjednik Donald Trump želi postići ‘veliki sporazum‘ s Iranom, otkrio je jučer potpredsjednik JD Vance, naglasivši da Washington razmatra i niz ekonomskih poticaja u zamjenu za smirivanje napetosti, prenose svjetski mediji. Vance je poručio kako je Teheranu jasno dato do znanja da bi mogao ekonomski prosperirati ako pristane ograničiti svoj nuklearni program.
– Trump ne želi mali dogovor, već veliki sporazum, rekao je na skupu u Georgiji, dodajući kako bi Iran u tom slučaju bio snažnije uključen u globalnu ekonomiju.
Prema informacijama iz Bijele kuće, SAD je spreman ponuditi ublažavanje sankcija i druge ekonomske pogodnosti, ali uz stroge uvjete: potpuni prekid obogaćivanja urana te prestanak financiranja pokreta poput Hamasa, Hezbolaha i hutista.
Među mogućim poticajima spominju se i pomoć u razvoju civilnog nuklearnog programa ili energetski sporazumi po uzoru na Venezuelu, piše Telegraph.
Takve ideje nisu nove. Još u februaru su Trumpovi saradnici nudili Iranu dugoročnu opskrbu uranom za civilne potrebe, međutim Teheran je to tada odbio. Ipak, aktuelni sukob dodatno je naglasio važnost energetske sigurnosti, posebno nakon američkih prijetnji napadom na ključni naftni terminal na otoku Hark i blokadom Hormuškog tjesnaca.
Upućeni izvori tvrde kako Trump iz sukoba ne želi izaći praznih ruku. Njegovi mirovni sporazumi često uključuju i ekonomsku korist za SAD, primjerice kroz energetske ili rudarske koncesije.
Nakon proglašenja dvosedmičnog primirja 7. aprila, Trump je najavio razgovore o ublažavanju sankcija, a potom i moguć nastavak pregovora u ‘sljedećih nekoliko dana‘, unatoč napetostima zbog američke pomorske blokade Hormuškog tjesnaca.
Ipak, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odbacila je tvrdnje o produženju primirja i naglasila da nema službenog dogovora o novoj rundi pregovora, iako se razmatra njihovo održavanje u Pakistanu.
– Razgovori traju, ali ništa nije službeno dok to ne objavimo, poručila je, dodajući kako u administraciji postoji oprezni optimizam.
Američki ministar finansija Scott Bessent upozorio je da Washington priprema dodatni pritisak na Iran kroz sekundarne sankcije finansijskim institucijama koje posluju s tom zemljom. Takve mjere nazvao je ‘finansijskim ekvivalentom vojne kampanje‘.
Napetosti su dodatno porasle nakon što je Teheran zaprijetio zatvaranjem ključnih pomorskih ruta, uključujući Crveno more, ako se američka blokada nastavi. Iranski vojni dužnosnici upozorili su da bi u tom slučaju mogli obustaviti sav promet kroz Perzijski zaljev, Omanski zaljev i Crveno more, što bi ozbiljno pogodilo globalnu trgovinu.
Uprkos napetostima, znakovi mogućeg nastavka diplomacije smirili su tržišta, pa su cijene nafte pale ispod 100 dolara po barelu.
Istocremeno, pakistanska delegacija predvođeno načelnikom vojske Asimom Munirom doputovalo je u Teheran kako bi pokušalo posredovati i otvoriti put trajnom rješenju sukoba.
image
