Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas je održao sjednicu na kojoj su razmatrane i potvrđene kandidature za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Izbori za reisul-ulemu zvanično su raspisani 18. aprila, a protekli period obilježile su aktivnosti izbornih tijela po muftijstvima koja su evidentirala prijedloge kandidata sa svojih područja.
Članovima Sabora obratio se i reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, koji je ocijenio da sjednica, iako je proceduralno predviđena kao tematska radi utvrđivanja liste kandidata, s pravom ima i svečani karakter.
– Izborno tijelo iz svih okruga predložilo je tri kandidata za ovu časnu dužnost, čime je rad Sabora olakšan i usmjeren na potvrđivanje njihovih kandidatura – kazao je reisu-l-ulema.
Govoreći o aktuelnim prilikama u Islamskoj zajednici, reisul-ulema je članove Sabora upoznao i s rezultatima dugogodišnjih nastojanja da bude prevaziđena institucionalna podjela unutar Islamske zajednice u Srbiji. Podsjetio je da je početkom jula boravio u službenoj posjeti Mešihatu Islamske zajednice u Novom Pazaru te da su susreti s imamima, rukovodstvom Mešihata i privrednicima dali snažan podstrek procesu pomirenja.
Naglasio je da su višegodišnji napori rukovodstva Mešihata i drugih učesnika u tom procesu rezultirali potpisivanjem Povelje 14. augusta, čime je zvanično okončana dugogodišnja institucionalna podjela u Sandžaku. Posebno je zahvalio muftiji Mevlud-ef. Dudiću, njegovim saradnicima, Udruženju ilmijje i svima koji su proces podržavali moralno i materijalno.
– U vremenu opterećenom globalnim i lokalnim, političkim i doktrinarnim podjelama, svako prevazilaženje nesporazuma predstavlja izuzetan uspjeh – poručio je reisul-ulema Kavazović.
Članovima Sabora poželio je uspješan i blagoslovljen rad, izrazivši nadu da će sjednica i cjelokupan izborni proces biti provedeni dostojanstveno i uspješno.
Prema važećim propisima, kandidati za reisul-ulemu moraju biti istaknuti alimi s visokim islamskim obrazovanjem, dugogodišnjim iskustvom u profesionalnoj službi Islamske zajednice te ne smiju biti mlađi od 40 godina. Evidentirani kandidati su muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiz prof. dr. Mensur Malkić.
– Ono što mene raduje jeste to što je dosadašnji proces prošao vrlo korektno, onako kako priliči Islamskoj zajednici. Svi predloženi kandidati potpuno ispunjavaju ne samo formalne nego i suštinske uvjete. Radi se o vrlo uglednim muftijama i službenicima Islamske zajednice koji su kao radnici prošli manje-više sve nivoe u Islamskoj zajednici i koji svojim akademskim i drugim kvalitetima zaslužuju biti kandidati za reisul-ulemu, kao i naš respekt i puno poštovanje – poručio je sabornik Ismet Veladžić.
Izborno tijelo, koje čine svi sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori ustanova Islamske zajednice, 10. oktobra će tajnim glasanjem izabrati novog reisul-ulemu, nakon čega će uslijediti procedura dodjele Menšure novoizabranom poglavaru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Izbor novog reisu-l-uleme donosi više od promjene na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Trojica kandidata nude različite prioritete – od jačanja institucije i džemata do očuvanja identiteta i većeg društvenog angažmana.
U medijima su objavljene najvažnije razlike u pristupima kandidata za novog reisa.
Nedžad Grabus: institucija i međunarodna dimenzija
U središtu Grabusovog programa je Islamska zajednica kao institucija, dok je ključni pojam programa murasela (vjersko ovlaštenje), koju Grabus izričito određuje kao akaidsko, a ne administrativno pitanje.
U njegovom viđenju reisul-ulema predstavlja središnje mjesto autoriteta i jedinstva Islamske zajednice, dok se Zajednica organizira vertikalno, od poglavara prema džematlijama. Grabus se posebno zalaže za odbacivanje „paralelnih struktura“ i vaninstitucionalnog prakticiranja islama, uz dijalog i njihovu integraciju u institucionalni okvir Islamske zajednice.
Njegov program ima razrađenu međunarodnu dimenziju. Predlaže stalno prisustvo Islamske zajednice u tijelima UN-a u Njujorku i Ženevi, Vijeću Evrope, OSCE-u i komisiji Organizacije islamske saradnje za ljudska prava. Kao ključne teme u tom kontekstu navodi islamofobiju, negiranje genocida i suprotstavljanje konceptima koji ne uživaju međunarodni konsenzus.
Izbor novog reisu-l-uleme donosi više od promjene na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Trojica kandidata nude različite prioritete – od jačanja institucije i džemata do očuvanja identiteta i većeg društvenog angažmana.
Mensur Malkić: džemat i reforma iznutra
Mensur Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta, Islamsku zajednicu prije svega posmatra kao organizaciju ljudi. Polazi od ustavne definicije Zajednice kao jedne zajednice muslimana u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i dijaspori.
“Njena najveća snaga nije u institucijama i administraciji, nego u džematima, imamima i brojnim vjernicima”, navodi Malkić u programu, prema analizi portala Izdvojeno.
On naglašava islamsko učenje o vjerovanju i hanefijski mezheb kao temelje vjerskog identiteta Islamske zajednice. Za Malkića je prioritet zaključivanje ugovora Islamske zajednice s državom, kakve s Bosnom i Hercegovinom već imaju Katolička crkva i Srpska pravoslavna crkva.
Salem Dedović: Zajednica, narod i identitet
Mostarski muftija Salem Dedović Islamsku zajednicu u svom programu prvenstveno vidi kao čuvara i nosioca vjerskog i kulturnog života Bošnjaka, uz doprinos očuvanju bošnjačkog nacionalnog i jezičkog identiteta.
Temeljni cilj Zajednice, prema njegovom programu, jeste briga za svakog džematliju, dok su imami nosioci vjerskih, obrazovnih i društvenih aktivnosti. Dedović je najkritičniji prema radu Islamske Zajednice. Traži veću prisutnost na terenu, stručnija imenovanja i bolje upravljanje vakufima.
Važno mu je i “jasno distanciranje od svih oblika političkog i drugih vanjskih utjecaja”, a u odnosu prema državi predlaže tužbe za naknadu oduzete imovine, pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava.
