U Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu u subotu, 11. aprila, bit će održana svečana promocija hafiza koji su u 2025. godini uspješno položili hifz pred Komisijom za polaganje hifza Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Ovom prilikom bit će promovisan 31 hafiz i 20 hafiza, a programom je planirano da svečanosti prisustvuje i reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović.
Osim njega, prigodno će se obratiti i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice i predsjednik Komisije za polaganje hifza dr. hfz. Mensur-ef. Malkić.
Ovo je drugi put da se organizuje zajednička promocija svih hafiza koji su hifz kompletirali u jednoj kalendarskoj godini. Dosadašnja praksa je bila da se hafizima diploma dodjeljuje na njihovoj hafiskoj dovi. Prošle godine promovisan je 21 hafiz i 12 hafiza.
Program počinje nakon podne-namaza, a izjave za medije su planirane u 12.45 sati.
Od 1992. do 2025. godine hifz je položilo 715 hafiza
U periodu od 1992. godine do danas pred komisijama Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini hifz je položilo 715 hafiza, što je veliki uspjeh.
U godinama poslije 1945. broj hafiza bivao je sve manji, jer je novih bilo vrlo malo, a stariji su umirali, pa se broj hafiza u Bosni i Hercegovini značajno smanjio. Tako hfz. Sinanudin Sokolović ističe da krajem šeste decenije prošlog stoljeća cijela istočna Bosna nije imala nijednog hafiza, a Hercegovina je imala samo jednoga, hfz. Smail-ef. Serdarevića – šerijatskog sudiju u penziji. I u mnogim drugim mjestima širom Bosne situacija je bila gotovo ista, a bila je prava rijetkost čuti da neko uči hifz.
Imajući u vidu ovo stanje i osjetivši problem zamiranja hifza, u Gazi Husrev-begovoj medresi je u periodu od 1965. do 1968. godine posebno aktueliziran problem nedostatka hafiza među učenicima i svršenicima Medrese. Tada se pokreće osnivanje sekcije za učenje Kur’ana napamet.
Na inicijativu hfz. Ćamila Silajdžića, hfz. Sinanudina Sokolovića i hfz. Ibrahima Trebinjca, i uz podršku tadašnjeg direktora Gazi Husrev-begove medrese Muhameda Hazima Tulića, 1965. godine osnovana je sekcija za učenje hifza u Medresi, te poseban fond za potpomaganje učenika koji uče hifz. Želeći trajno i na vidan način obilježiti 1400. godišnjicu objave Kur’ana, Nastavničko vijeće Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu uzelo je u razmatranje pitanje hifza i u septembru 1967. godine donijelo zaključak da pokuša pronaći i ponukati nekoliko učenika koji bi uz redovnu nastavu učili i hifz, s tim što bi im Medresa osigurala besplatan internat. Također se uvode i druge podsticajne mjere s ciljem uspješnijeg savladavanja hifza, a učenici koji su se posebno u tome istakli bili su i materijalno stimulirani. Svoje prave rezultate sekcija hifza postiže nakon 1980. godine, od kada je svake godine promoviran jedan ili dva hafiza, a 1986. godine hifz je završilo osam hafiza, učenika, odnosno svršenika Medrese, dok je ranije toliki broj hafiza završavao hifz za deset godina.
