Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Deveti dan zul-hidždžeta vjernička srca, bila ona na hadžu ili ne, vežu se za Arefatsku ravnicu. Jer to nije samo datum u kalendaru, već pulsirajuće srce hadža i veličanstveno stjecište oprosta i tevbe.

Zašto je Arefat dobio to ime?

Naziv ovog veličanstvenog mjesta nije nastao slučajno, već nosi duboka historijska i duhovna značenja. Učenjaci su naveli više razloga za ovo ime, a oni se mogu sažeti u tri međusobno skladna značenja:

Prvo ljudsko prepoznavanje i susret na Zemlji

Prenosi se da su Adem i Hava, alejhimesselam, nakon što su spušteni iz Dženneta na Zemlju, bili razdvojeni, pa su se upravo na ovom mjestu susreli i prepoznali, te je nazvano Arefat.

Upoznavanje sa obredima hadža

Navodi se da je Džibril, alejhis-selam, podučavao Ibrahima, alejhis-selam, obredima hadža, vodeći ga kroz sveta mjesta i govoreći mu: ”Jesi li spoznao?”, a Ibrahim bi odgovarao: ”Spoznao sam” (‘areftu), pa je mjesto nazvano Arefat.

Duhovno priznanje i pokajanje

Ovo je možda i najdublje značenje, jer ljudi na Arefatu priznaju Allahu svoje grijehe i propuste, spoznaju veličinu Njegove blagodati i priznaju svoju potpunu potrebu za Njim. (El-Maverdi, El-Hāvi el-kebir, 4/153)

Tajna dove na Arefatu

Najvredniji ibadet ovoga dana jeste dova. Međutim, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, usmjerio nas je na posebnu vrstu dove kada je rekao: ”Najbolja dova je dova na dan Arefata, a najbolje što smo govorili ja i vjerovjesnici prije mene jeste: ‘La ilahe illallah vahdehu la šerike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli šej’in kadir.”’

Nekima može biti nejasno: kako se ovo naziva dovom kada u ovim riječima nema direktnog traženja, već samo zikr i veličanje Allaha?

Odgovor je da se dova u šerijatskom značenju dijeli na dvije vrste: dova molbe ili direktnog traženja od Allaha, poput riječi: ”Gospodaru moj, oprosti mi”, ”Opskrbi me” i slično, i dova pohvale i veličanja – kada vjernik veliča Allaha Njegovim uzvišenim svojstvima, iako ništa izravno ne traži.

Tajna je u tome što samo veličanje Uzvišenog Gospodara u sebi sadrži molbu ili dovu, a Allah onome ko Ga iskreno veliča daje više nego onima koji samo traže.

O vrijednosti ovog zikra Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Ko u jednom danu sto puta kaže: La ilahe illallah vahdehu la šerike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli šej'in kadir, imat će nagradu kao da je oslobodio deset robova, bit će mu upisano stotinu dobrih djela, izbrisano stotinu grijeha i bit će zaštićen od šejtana do večeri.” (Hadis bilježi imam El-Buhari)

Plan uspjeha za onoga ko nije na hadžu

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan je o postu dana Arefata pa je rekao: ”On briše grijehe prošle i naredne godine.”

A za post Ašure rekao je: ”Briše grijehe prošle godine.” (Hadis bilježi imam Muslim)

Zašto ova razlika između posta na dan Arefata i posta Ašure?

Islamski učenjaci su spomenuli jednu prelijepu mudrost, rekavši da je dan Ašure vezan za spas Allahovog vjerovjesnika Musaa, alejhis-selam, pa je njegova vrijednost vezana za iskupljenje jedne godine. Međutim, dan Arefata je dan našeg vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i dan upotpunjenja konačne Objave, pa je njegova vrijednost udvostručena brisanjem grijeha dvije godine, kao počast ovom ummetu i njegovom Poslaniku. (Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, Bedai'ul-fevaid, 4/211)

Većina učenjaka smatra da se spomenuti oprost odnosi samo na male grijehe. Što se tiče velikih grijeha, poput kamate, neposlušnosti roditeljima ili bespravnog uzimanja tuđeg imetka, njih ne briše samo post, već je za njih neophodna iskrena tevba i vraćanje tuđih prava. (En-Nevevi, Šerhu Sahihi Muslim, 8/51)

Na ovaj veličanstveni dan preporučeno je da musliman ostavi pretjerano detaljne dove koje su vezane samo za dunjaluk, te da se drži jezgrovitih i sveobuhvatnih dova koje je učio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. One u sebi sabiru dobro i dunjaluka i ahireta u najkraćim riječima.

Evo nekoliko veličanstvenih poslaničkih dova koje mogu biti naš zikr i vird na dan Arefata:

– Rabbena ātinā fid-dunjā haseneten ve fil-āhireti haseneten ve kinā ‘azāben-nār – ”Gospodaru naš, podaj nam dobro na dunjaluku i dobro na Ahiretu i sačuvaj nas patnje u Vatri.”

– Allahumme innī es'elukel-hudā vet-tuqā vel-‘afāfe vel-ginā – ”Allahu moj, molim Te za uputu, bogobojaznost, čednost i neovisnost od ljudi.”

– Allahumme innī es'elukel-‘afve vel-‘āfijete fid-dunjā vel-āhireh – ”Allahu moj, molim Te za oprost i zaštitu na dunjaluku i Ahiretu.”

– Allahumme jā mukallibel-kulūb, sebbit kalbī ‘alā dīnik – ”O Ti koji okrećeš srca, učvrsti moje srce u Tvojoj vjeri.”

–  Allahumme aslih lī dīnī ellezī huve ‘ismetu emrī, ve aslih lī dunjāje el-letī fīhā me'āšī, ve aslih lī āhireti el-letī fīhā me‘ādī – Gospodaru moj, popravi mi vjeru moju u kojoj je moja zaštita, popravi mi moj dunjaluk na kojem živim i popravi mi Ahiret na koji se vraćam.”

– Allahumme innī es'eluke minel-hajri kullihi ‘ādžilihi ve ādžilihi mā ‘alimtu minhu ve mā lem e'alem, ve e'ūzu bike mineš-šerri kullihi ‘ādžilihi ve ādžilihi mā ‘alimtu minhu ve mā lem e'alem –  ”Allahu moj, molim Te za svako dobro, i ono koje znam i ono koje ne znam, hitno i odgođeno; a utječem Ti se od svakog zla, i onoga koje znam i onoga koje ne znam.”

– Allahumme e'innī ‘alā zikrike ve šukrike ve husni ‘ibādetik – ”Allahu moj, pomozi mi da Te spominjem, da Ti zahvaljujem i da Ti lijepo robujem.”

– Allahumme innī zalemtu nefsī zulmen kesīrā, ve lā jagfiruz-zunūbe illā ente, fagfir lī magfireten min ‘indike verhamnī inneke entel-Gafūrur-Rahīm – ”Allahu moj, mnogo sam sebi nepravde učinio, a grijehe niko osim Tebe ne oprašta. Zato mi oprosti oprostom od Sebe i smiluj mi se, jer Ti si zaista Onaj Koji mnogo prašta i Koji je Milostivi.”