Od prijetećih grafita na džamijama do napada na vjernike, mržnja prema muslimanima izazvala je strah za sigurnost u zajednicama širom Evrope. Smrtonosna pucnjava u blizini Pariza u petak dodatno je pojačala tu zabrinutost.

U napadu je jedna osoba ubijena, a pet ih je povrijeđeno, među njima i 12-godišnja djevojčica koja je nosila maramu. Njena majka izjavila je da je djevojčica pogođena osam puta. Gradonačelnik Trappesa Ali Rabeh opisao je napad kao objektivno rasistički, vjerovatno motiviran islamofobijom.

U takvim okolnostima, izaslanik UN-a za borbu protiv islamofobije upozorio je da se neprijateljstvo prema muslimanima sve više ukorjenjuje u političkom diskursu Evrope i širi njenim institucijama, uporedivši njegovo širenje s metastazama.

– Mislim da je Evropa najsloženiji slučaj, jer je islamofobija uvedena u politički diskurs, rekao je Miguel Angel Moratinos, specijalni izaslanik UN-a za borbu protiv islamofobije, za agenciju Anadolija na marginama Devete konferencije o posredovanju u Istanbulu.

Video choc de #AttentatRaciste ter-roriste à #Trappes !
Donc cette pourriture #islamophobe serait déséquilibré juste parce qu'il est blanc ! Le déséquilibre ne l’empêche pas d'être lucide
#justice_hypocrite
#cnews #bfm chaines de propagandes https://t.co/fDJOpZ59se

— Jings (@untiiis) October 25, 2026

Incidenti u svijetu

U Engleskoj i Velsu policija je u godini koja je završena u martu 2026. zabilježila 5.132 krivična djela iz mržnje usmjerena protiv muslimana, što je 15 posto više nego prethodne godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova.

U Njemačkoj je organizacija za praćenje islamofobije CLAIM dokumentovala 4.096 incidenata usmjerenih protiv muslimana u 2025. godini, u poređenju s 3.080 godinu ranije.

U ovu evidenciju uključeni su diskriminacija, prijetnje i verbalno zlostavljanje, kao i fizičko nasilje, uz dva ubistva i 214 slučajeva tjelesnih povreda.

– Na političkim izborima obično razgovarate o ekonomiji, sigurnosti i glavnim problemima, ali zašto razgovaramo o islamu, zašto moramo biti zabrinuti zbog muslimanskih zajednica, upitao je.

Njegova zabrinutost ne odnosi se samo na Evropu već i na Sjedinjene Američke Države, Aziju i dijelove Afrike.

U SAD-u je predsjednik Donald Trump u nedjelju na predizbornom skupu napao demokratskog kandidata za Senat iz Michigana Abdula El-Sayeda, nazvavši ga “džihadistom” koji je “na strani terorista” i sugerirajući da bi prije ulaska u Senat trebao proći posebnu sigurnosnu provjeru.

El-Sayed, koji bi, ako bude izabran, postao prvi muslimanski senator u historiji zemlje, optužio je Trumpa da ismijava njegovo ime i vjeru kako bi skrenuo pažnju birača s posljedica predsjednikovih politika.

Moratinos je pozvao vlade da se suprotstave retorici koja normalizira neprijateljstvo prema muslimanskim zajednicama i da opredjeljenja za borbu protiv diskriminacije pretvore u konkretne mjere.

Nakon nedavnih posjeta Francuskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Španiji, tokom kojih je zagovarao snažniji institucionalni odgovor, pozvao je na pravnu zaštitu, ulaganja u obrazovanje i bolje praćenje islamofobičnih incidenata.

Suprotstavljanje predrasudama

Govoreći o koracima za borbu protiv islamofobije, Moratinos je rekao da bi vlade trebale ojačati pravne okvire i znatno više ulagati u obrazovanje kako bi se suprotstavile predrasudama i dezinformacijama.

– Najvjerovatnije su ljudi protiv muslimana zato što su neupućeni, rekao je.

– Ne znaju šta je islam, ne znaju šta je muslimanska zajednica, nisu informisani i nisu obrazovani da poštuju jedni druge, dodao je.

Pozvao je i na uspostavljanje mehanizama za praćenje radi prikupljanja pouzdanih podataka o islamofobičnim incidentima, što bi vlastima pomoglo da utvrde izvore diskriminacije i odluče kako da na njih odgovore.

Međunarodni dan UN-a za borbu protiv islamofobije predstavlja napredak, rekao je, ali podizanje svijesti mora dovesti do praktičnih mjera.

– UN može učiniti ono što je u njegovoj moći, države članice mogu učiniti ono što je u njihovoj moći, civilno društvo mora se angažovati, vjerski lideri – svi moraju doprinijeti iskorjenjivanju ove pošasti, rekao je.

Preispitivanje pristupa nakon 11. septembra

Moratinos je doveo u pitanje i naglasak na sigurnosti koji oblikuje međunarodnu politiku od napada 11. septembra 2001. godine.

Oslanjajući se na iskustvo posebnog predstavnika EU-a za mirovni proces na Bliskom istoku od 1996. do 2003. godine, rekao je da su napadi označili zaokret od političkog angažmana i pregovora.

– Nakon 11. septembra promijenili smo pristup i izabrali sigurnost. A sigurnost nas je dovela do ove katastrofalne situacije, rekao je.

Prema njegovim riječima, davanje prednosti vojnim i sigurnosnim ciljevima u odnosu na dijalog produbilo je nestabilnost širom Bliskog istoka.

– Jer, kada pokušavate postići veću sigurnost, postajete nesigurniji, rekao je.

– Sigurnost za Izrael, sigurnost za Liban, sigurnost za Zaljev, sigurnost za Iran, sigurnost, sigurnost, sigurnost, a sigurnost donosi rat i nestabilnost, dodao je.

Moratinos je pozvao na povratak pregovorima koji uzimaju u obzir interese, zabrinutosti i težnje svih strana, upozorivši da vojna sila ne može zamijeniti politički angažman.

Snaga prava

Govoreći o Palestini i drugim sukobima, Moratinos je istakao važnost međunarodnog prava, tvrdeći da krize čine očuvanje zajedničkih principa još hitnijim.

– Ako izgubimo dušu, ako izgubimo vrijednosti, međunarodna zajednica bit će izgubljena. Snaga prava bit će mnogo održivija od prava sile, upozorio je.

Pozvao je i na promjene u načinu funkcionisanja UN-a, ukazujući na moć pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, odnosno Kine, Francuske, Rusije, Velike Britanije i SAD-a, da vetom blokiraju djelovanje tog tijela.

Moratinos je pozvao na ažuriranje pravila kako bi se osiguralo da generalni sekretar UN-a može voditi diplomatske aktivnosti širom svijeta, bez mogućnosti da mu vlade uskrate ulazak u svoje zemlje.

Odluku Izraela da zabrani ulazak generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu u zemlju opisao je kao neprihvatljivu.

– On je generalni sekretar. Mora biti dočekan u svakoj prijestolnici, u svakom trenutku, rekao je.

– Ne možete zatvoriti vrata onome ko predstavlja cijelo čovječanstvo, zaključio je.